Usluga koja je ugledala svjetlo dana 3. prosinca 1992. godine popularna je diljem svijeta, a telekomima je donijela milijarde. No, nazire li joj se kraj?
SMS su osmislili Friedhelm Hillebrand, Bernard Ghillebaert i Oculy Silaban 1985. godine, u sklopu njemačko-francuskog projekta GSM.
Prvi je SMS poslao tada 22-godišnji britanski inženjer Neil Papworth, koji je poželio sretan Božić Richardu Jarvisu u Vodafoneu. Poslana je sa stolnog računala na mobitel Orbitel 901.
Jarvis nije mogao odgovoriti, zato što u to vrijeme još nije postojala platforma koja bi to podržavala. Pojavila se tek 1993. godine, s prvim Nokijinim mobitelima.
Isprva su bili besplatni i moglo ih se slati samo u sklopu iste mreže. To je promijenio Vodafone 1994. godine, tada jedna od samo dvije mobilne mreže u Velikoj Britaniji. Godinu dana kasnije pojavio se prediktivni sustav Tegic (poznatiji kao T9).
Uslijedilo je bezbroj komercijalnih usluga, prilično isplativih zbog male količine prometa potrebnog za prijenos podataka (samo 128 bajtova). Guardian je izračunao da bi, kada bi glazbeni CD sa 650 MB podataka naplaćivali po cijeni po kojoj se naplaćuje SMS-ove (oko deset penija, odnosno 95 lipa), on koštao više od 60 tisuća funti (oko 556 tisuća kuna).
SMS-ovi su spašavali živote, razarali brakove, postali dijelom masovne kulture, potakli razvoj trendova poput mikrobloginga i društvenih mreža poput Twittera, ali i stvorili novi način izražavanja, s puno kratica, kako bi što više sadržaja moglo biti ugurano u poruku u koju ne stane više od 160 znakova.
Trenutno je to najraširenija podatkovna usluga na svijetu, s više od 3,6 milijardi aktivnih korisnika. Godinama je broj poslanih tekstualnih poruka obarao rekord za rekordom, kod nas naročito u vrijeme Božića i novogodišnjih praznika, kada bi ih građanstvo masovno koristilo za isporučivanje dobrih želja.
No, u više zemalja (poput Španjolske, Nizozemske, Finske, Hong Konga i Australije) mogu se vidjeti znakovi da je vrijeme najveće popularnosti na izmaku.
Čini se kako bi mu uspon pametnih telefona i tableta, kao i razvoj podatkovnih usluga, mogli doći glave jer omogućuju slično komuniciranje bez naknade i u situacijama kad nemate signala za mobitel.
Neće, naravno, nestati preko noći. Računa se kako su dosad telekomima donijeli više od 500 milijardi dolara (oko 2,9 trilijuna kuna) te da će tijekom idućih sedam godina uprihoditi još trilijun dolara (oko 5,9 trilijuna kuna), najviše na porastu mobilnog bankarstva u Africi i Indiji.
