Rasponom krila većim od pet metara, ona nadmašuje sve dosad poznate vrste ptica. Fosilni ostaci nekih drugih vrsta slične veličine uglavnom su fragmentarni i nisu temeljito dokumentirani.

Nova ptica spada u vrstu tzv. pelagornitida koje su također poznate kao 'ptice koštanih zubi'. Tu vrstu karakterizira dug uzak kljun ispunjen brojnim izbočenjima nalik na zube kojima se vjerojatno koristila za hvatanje skliskih morskih životinja poput riba ili liganja, a ne za žvakanje ili kidanje hrane.

'Promatranje neba u Čileu bilo bi uzbudljivo kada bi ptice raspona krila većeg od pet metara i velikih lažnih zubi još bile žive', rekao je voditelj studije, paleontolog dr. Gerald Mayr iz Forschungsinstituta Seckenberg u Njemačkoj.

Fosili zubatih ptica otkriveni su na svim kontinentima, međutim ti su ostaci uglavnom nepotpuni jer ptice većinom imaju krhke kosti koje rijetko preživljavaju proces fosilizacije. Prije otkrića u Čileu, kod kojega je očuvano 70 posto kostura, a koji je nazvan Pelagornis chilensis, bio je poznat tek jedan sličan djelomičan fosil.

P. chilensis izgledom podsjeća na velikog albatrosa, međutim bila je visoka 1,25 metara. Vjerojatno je izumrla prije oko 2,5 milijuna godina na kraju pliocena. Krilima vjerojatno nije mnogo mahala, već ih je uglavnom koristila za jedrenje. Suvremeni albatrosi, čiji je raspon krila oko dvije trećine onoga u P. chilensis, mogu preletjeti stotine kilometara bez zamaha krilima.

'Iako su te životinje izgledale kao da su iz 'Jurskog parka', zapravo nisu bile gmazovi, već prve prave ptice, a njihovi posljednji primjerci možda su živjeli istovremeno s najranijim ljudima u sjevernoj Africi', rekao je Mayr.

Rekonstrukcija kostura bit će izložena u muzeju Senckenberg u Frankfurtu na Maini.

'Tako velike vrste ptica vjerojatno su evoluirale da bi izbjegle suparništvo drugih ptica. Ptice s tolikim rasponom krila i te veličine, naravno, mogle su letom pokriti velike daljine i lakše pronaći plijen na otvorenom moru', izjavio je Mayr.

Izgled ptice dočarao je umjetnik Carlos Anzures.