Polarna svjetlost ili aurora borealis nastaje kao posljedica solarnih geomagnetskih oluja, kada električki nabijene čestice magnetosfere, uglavnom elektroni, ali i protoni (solarni vjetar) i neki teški ioni (kisik i dušik), dođu u dodir sa Zemljinom atmosferom i reagiraju te posljedično zasvijetle.

Uvjeti za promatranje fenomena vjerojatno će biti dobri i sljedećih dana, kažu s Neurja.si, gdje su objavili i ljestvicu vrijednosti solarnih oluja prema danima u kojima će biti vidljive samo one najjače. Ova prognoza vrijedi za područje Slovenije i gotovo cijele Hrvatske.

Inače, aurore mogu imati različite boje. Slabe polarne svjetlosti obično su bijele, ali jače mogu biti žutozelene i crvene.

Crvena svjetlost pojavljuje se kad na najvišim visinama pobuđeni atomski kisik emitira energiju i svijetli na 630 nm. Niska koncentracija atoma i manja osjetljivost očiju na ovoj valnoj duljini uzrokuju to da je ova boja vidljiva samo prilikom intenzivnije Sunčeve aktivnosti. Mali broj atoma kisika i njihova postupno sve manja koncentracija odgovorni su za 'blijed' izgled gornjih dijelova 'zavjesa'. Grimizna i karmin crvena najčešće su vidljive nijanse crvene polarne svjetlosti.

Zelena svjetlost pojavljuje se na nižim visinama, gdje dominira emisija od 557,7 nm. Zbog dosta visoke koncentracije atomskog kisika i veće osjetljivosti očiju na zelenu boju, najčešći je zeleni sjaj. Pobuđeni molekularni dušik ovdje igra ulogu jer može prenijeti energiju na atom kisika kroz sudar, a koji je zatim emitira na zelenoj valnoj duljini, piše Neurje.si.