Jedan od najpopularnijih oblika komunikacije digitalnog doba svjetlo je dana ugledao 3. prosinca 1992. godine, kao božićna čestitka. Hoće li nestati ili opstati?
Prve zamisli o slanju poruka uređajima koji koriste GSM mrežu pojavile su se još '80-tih godina prošlog stoljeća. Prvi put se pokazalo kako je to tehnički izvedivo još 1983. godine. No, na strmoglavi uspon ka globalnoj dominaciji trebalo je pričekati do '90-tih godina.
Prvu SMS poruku poslao je softveraš Neil Papworth, koristeći Vodaphoneovu GSM mrežu. Tada još nije bilo moguće poslati mobitelima, pa ju je Papworth otipkao na računalo i odaslao na model Orbitel 901.
Isprva su korišteni za usko stručne potrebe ponajprije telekom operatora i bili besplatni. No, kako su bili jednostavni za korištenje i uvijek lako dostupni, razmjerno brzo su postali sveprisutni, a telekomi su počeli naplaćivati njihovo korištenje.
SMS-ovi su bili jedna od prvih naznaka novih mogućnosti koje će širenje mobilne telefonije donijeti, ali i početak preobrazbe mobitela u moćne, digitalne i uvijek s internetom povezane alate kakve danas poznajemo.
Početak pada uz pametne telefone
Primjenu su našli na velikom broju područja, u rasponu od medicine i bankarstva do plaćanja parkinga i drugih usluga, pa i slanja neželjenih poruka tijekom predizbornih političkih kampanja. Također, izravno su utjecali na nastanak i oblikovanje nekih od danas najpoznatijih internetskih servisa (poput, primjerice, Twittera).
Već do kraja '90-tih nismo znali kako smo ikad živjeli bez SMS-ova. Broj poslanih poruka rastao je iz godine u godinu, sve dok pametni telefoni nisu postali sveprisutni.
Primat u mobilnom komuniciranju preuzimati aplikacije kao što su WhatsApp, Viber, Snapchat, iMessage i druge, kao i aplikacije društvenih mreža poput Facebookovog Mesengera.
Prema podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, u drugom tromjesječju ove godine poslali smo 622,4 milijuna SMS poruka, gotovo pet posto manje nego u istom razdoblju 2016.
'Svoju prvu SMS poruku sam s oduševljenjem poslao negdje krajem 1998. godine svojem u to vrijeme, a i danas, najboljem prijatelju', rekao je tportalu Krunoslav Ćosić, novinar, vrstan poznavatelj telekom tržišta i vlasnik jedne od najvećih europskih zbirki starih mobitela.
'Do tada su mi SMS poruke u mobitelu služile kao mjesto za podsjetnik i razne zabilješke jer u to vrijeme mnogi mobiteli nisu imali kalendar i notes', dodao je.
Umjetna inteligencija će SMS-ove učiniti suvišnima
'Poruke me uvijek razvesele iako su pored nas mnogi servisi za brzu razmjenu poruka. Praktično mi je plaćanje parkinga, na primjer. Na žalost, SMS poruke su prespore u međusobnoj komunikaciji, ne piše im se dobro u komunikaciji između dvije i više osoba. Ali, ostat će dobar pričuvni servis u trenucima kad nemamo pristup internetu te kao servis raznim tvrtkama u komunikaciji s njihovim korisnicima. Zgodan su servis u roamingu jer se primanje ne naplaćuje. No, dolazak telefona s umjetnom inteligencijom, koji će moći predvidjeti naše razne potrebe i obaveze čak i u međusobnoj komunikaciji, učinit će klasične SMS poruke servisom koji bi jedan od sljedećih modela iPhonea mogao učiniti nedostupnim korisnicima, isto kao što izumiru audio priključak od 3,5 mm i FM radio na novim telefonima', prognozira Ćosić.