Kloniranjem ljudskih stanica znanstvenici su prvi put uspjeli stvoriti embrijske matične stanice i navesti ih da se razviju do poodmakle faze blastocista
U istraživanju predstavljenom u novom broju časopisa Nature znanstvenici su uzeli genetski materijal iz kože odraslih ljudi i ubacili ga u ljudska jajašca. Potom su mu omogućili da se razvije do ranih faza ljudskog embrija. Tako stvorene embrijske stanice imaju golem potencijal u liječenju najrazličitijih tkiva jer se mogu transformirati u brojne vrste stanica. No nažalost klonirane su matične stanice sadržavale kromosome i iz odraslih stanica i iz jajašaca – imale su tri para kromosoma umjesto dva.
Ova tehnika postala je poznata nakon što je 1997. godine njome klonirana ovca Dolly, prvi klon sisavca iz odraslih stanica. Južnokorejski znanstvenik Hwang Woo-suk kasnije je tvrdio da je na isti način stvorio matične stanice iz kloniranih ljudskih embrija, međutim pokazalo se da su rezultati njegovih istraživanja bili lažirani.
Višak kromosma
Voditelj nove studije iz Laboratorija New York Stem Cell Foundation dr. Dieter Egli tvrdi da je njegovom timu pošlo za rukom ono što drugima dosada nije uspjelo. Objasnio je da ni njegov tim nije uspio ništa dokle god je pokušavao uvriježenim tehnikama. Naime, kada su iz jajašca vadili genetski materijal i ubacivali onaj iz stanica odrasle kože, jajašce se razvijalo samo do nakupine od šest do 12 stanica. Međutim, kada su u jajašcu ostavili njegov genetski materijal i samo mu dodali kromosome kože, jajašce se razvijalo nesmetano i dosegnulo fazu blastocista koji može sadržavati stotinjak stanica i uobičajeni je izvor matičnih stanica. Jajašca i spermiji sadrže po jedan skup kromosoma, što znači da odrasli ljudi imaju po dvije kopije svakog kromosoma. U novoj tehnici dvije odrasle kopije dodaju se jednoj kopiji u jajašcu, što pak znači da embriji ukupno imaju tri seta, što može biti problem. Embriji s neispravnim brojem kromosoma često se uopće ne razvijaju. Downov sindrom primjerice uzrokuje trostruki set kopija jednog te istog kromosoma.
Istraživači će stoga u budućnosti morati stvoriti embrijske stanice koje će imati isključivo DNA darivatelja. Dr. Egli ističe da njihovi embriji još uvijek nisu upotrebljivi za medicinske svrhe. 'Mi ovo vidimo kao korak na pravom putu jer sada znamo da se jajašca uz materijal odraslih stanica mogu pretvoriti u matične stanice', rekao je i dodao kako je pred njima očito još dio puta koji moraju proći. Iako novo otkriće ne predstavlja konačno rješenje, znanstvenici smatraju da će im ono omogućiti da shvate u čemu je problem, odnosno zašto je tako teško klonirati ljudske stanice i kako preskočiti zapreku.
Etičke dvojbe
Embrijske matične stanice posebno su zanimljive jer se one vrlo lako pretvaraju u sve vrste tkiva. Stručnjaci bi njima mogli liječiti bolesti poput Alzheimera, srčanog ili moždanog udara i drugih bolesti u kojima dolazi do oštećenja tkiva. No istraživanja ovog područja medicine usporavaju etičke dvojbe, a osobito protivljenje vjerskih čelnika koji smatraju da su čak i klonirani embriji ljudska bića. Neki znanstvenici stoga pokušavaju stvoriti matične stanice iz odraslih stanica donora, međutim postoji poprilična opasnost da bi tako nastala tkiva bila mnogo sklonija tumorima od embrijskih.