Psi za otkrivanje koronavirusa trenutno se obučavaju širom svijeta: od Velike Britanije i Belgije, preko Ujedinjenih Arapskih Emirata, do Čilea, Argentine i Brazila... Oni iz Emirata već neko vrijeme njuškaju putnike u tamošnjim zračnim lukama i tragaju za pozitivnima na koronavirus.

Treniraju ih i u Australiji. Znanstvenici surađuju s profesionalnim trenerima u Južnoj Australiji, Viktoriji i Novom Južnom Walesu kako bi obučili pse da nanjuše Covid-19. Većina njih ima stopostotan uspjeh, piše Earth Sky.

Međunarodni istraživački tim pod vodstvom Dominique Grandjean iz francuske Nacionalne veterinarske škole Alfort od ožujka dresira pse kako bi nanjušili tragove novog koronavirusa SARS-CoV-2.

Pse se dresira pomoću uzoraka znoja ljudi zaraženih Covidom-19. Većina dobro obučenih pasa može sa 100 posto sigurnosti raspoznati znoj zaraženih od znoja onih koji imaju negativan nalaz prilikom testiranja na koronavirus. A najbolje od svega, pokazalo se da ovi psi tragači otkrivaju SARS-CoV-2 kod zaraženih prije pojave prvih simptoma.

Zna se da psi mogu nanjušiti virus, ali nije poznato što to oni zapravo mirišu. Hlapljivi organski spojevi (VOC) u uzorcima znoja složena su smjesa. Vjerojatno je da psi otkrivaju određeni profil, a ne pojedinačne spojeve. Znoj se pak koristi za testiranje jer se ne smatra zaraznim. To znači da je i manji rizik pri rukovanju uzorcima.

Treniranje pasa tragača

Istraživači su dosad najčešće trenirali njemačke ovčare, no to ne znači da se ne koriste i druge pasmine, dapače.

Dresirani psi koristit će se u zračnim lukama i na graničnim prijelazima, ali i prilikom svakodnevnog praćenja osoblja u bolnicama i staračkim domovima, čime bi se izbjegla ponovljena testiranja zaposlenika.

Da biste pravilno obučili psa za otkrivanje virusa SARS-CoV-2, potrebno je između tri i šest mjeseci treninga. A ako je riječ o psu koji je već dresiran za otkrivanje drugih mirisa, vrijeme obuke skraćuje se na između šest i osam tjedana.

Iako, koliko je dosad poznato, ne prenose zarazu, naime prilikom treninga psi nikad ne dolaze u kontakt sa znojem - oni ga njuškaju gurajući njušku u tuljac od nehrđajućeg čelika na kraju kojega se nalazi posuda s uzorkom.

Zdravlje pasa redovito se provjerava uzimanjem brisa nosa, rektalnim testovima i pretragom krvi radi utvrđivanja protutijela. Do sada se virus nije prenio ni na jednog psa.

Istraživači posebno prate svaki mogući slučaj detektiranja lažno pozitivnih ili lažno negativnih otkrića.

Nevjerojatni pseći nosovi

Psi mogu otkrivati bolesti poput Covida-19 zahvaljujući svojim nevjerojatnim nosovima. Tako mogu pomoći u otkrivanju hipoglikemije kod dijabetičara, upozoriti epileptičare na skori napad, a mogu nanjušiti i neke vrste karcinoma ili pojavu malarije, baš kao što mogu nanjušiti eksplozive.

Pseći mirisni epitel, odgovoran za otkrivanje mirisa, za trećinu je veći od ljudskog. U svojim nosovima oni imaju do 300 milijuna olfaktornih receptora dok ih ljudi imaju oko šest milijuna. To njihove receptore za miris čini do 100.000 moćnijima od ljudskih. Proporcionalno gledano, dio psećeg mozga posvećen analizi mirisa 40 je puta veći od ljudskog.

Postoji puno životinjskih vrsta koje možda imaju osjetljivije nosove od pasa, ali njih izdvaja sposobnost uparivanja dobrog njuha s komuniciranjem onoga što su nanjušili.

Sve je počelo u Njemačkoj

Ispitivanja su počela kad je tim njemačkih istraživača otkrio da psi mogu razlikovati uzorke ljudske sline zaražene novim koronavirusom SARS-CoV-2 i neinficirane uzorke, a svoje su nalaze objavili u časopisu BMC Infective Diseases. Tim je osposobio osam pasa koji su tjedan dana njušili uzorke zaražene koronavirusom. Obučeni psi nanjušili su slinu više od tisuću ljudi i točno reagirali u čak 94 posto slučajeva.

Prve pse počeli su koristiti u Čileu, u kojem su policijski psi trenirani za prepoznavanje zaraženih, čak i u najranijim fazama bolesti.

I u engleskom Milton Keynesu trenutno školuju šest pasa kako bi njušili i otkrili prisutnost virusa. Dr. Claire Guest kaže da pokazuju znakove da će moći otkriti virus. Treba joj vjerovati jer je prethodno radila s psima koji otkrivaju razne druge bolesti, poput raka, Parkinsonove bolesti i malarije.

Pse, nazvane Digby, Norman, Jasper, Star, Storm i Asher, ondje obučavaju da mirišu uzorke na steriliziranim čarapama i maskama koje su nosili zdravstveni djelatnici iz Londona, zaposleni na odjelima na kojima se liječe oboljeli od Covida-19.