Jupiterov mjesec Europa mogao bi nadomak površine sadržavati bazene slane vode - ili tako barem kažu znanstvenici koji vjeruju da su spomenuta mjesta izvrsne početne pozicije za potragu za izvanzemaljskim životom. Dokazi o plitkim bazenima smještenima nemalo ispod površine udaljenog mjeseca pojavili su se nakon što su znanstvenici primjetili paralelne usjeke koji se protežu stotinama kilometara - sličnima onima koje smo otkrili na Grenlandu.

Postojanje ovih ledenih rasjeka koji se protežu Europom nastali su na sličan način kao oni na Grenlandu, što također znači da džepovi slane vode na Europi služe za cirkuliranje kemikalija potrebnih za život - iz ledene ljuske prema dubinama skrivenog slanog oceana, piše Guardian.

'Tekuća voda blizu površine ledene ljudske vrlo je provokativno i obećavajuće mjesto za pronalaženje života' rekao je Dustin Schroeder, pomoćni profesor na odjelu za geofiziku na sveučilištu Stanford. 'Ideja da možemo pronaći trag koji potvrđuje postojanje malih vodenih bazena vrlo je uzbudljiva'.

Europa je uz svojih 3219 kilometara promjera za nijansu manja od Zemljinog Mjeseca te je postala glavnom zvijezdom znanstvene potrage za izvanzemaljskim životom nakon što se uz pomoć teleskopa i sondi otkrilo da ispod ledene površine krije masivan slani ocean skriven ispod 15 do 24 kilometra leda. Europin ocean se, pretpostavlja, proteže do 161 kilometar u dubinu, što znači da Europa ima više vode od svih Zemljinih oceana zajedno.

Grebeni o kojima je riječ mogu biti duboki do 305 metara te su odvojeni dolinama širine do 800 metara.

Tim iz Stanforda do otkrića je došao nakon akademske prezentacije o Europi koja spominje dvostruke grebene. Slike ove regije znansvenike su podsjetile na sjeverozapadni Grenland. Uz pomoć radara i ostalih promatranja grebena na Grenlandu, počeli su otkrivati načine na koje su oni nastali.

'Ledenjaci na Grenlandu imaju te dvostruke grebene koji izgledaju skoro isto kao oni na površini Europe' rekla je Riley Culberg, doktorantica i geofizičarka sa Stanforda. 'Razlog zašto je sve ovo tako uzbudljivo leži u sličnosti geoloških formacija - već 20 smo godina pokušavali otkriti kako nastaju oni na Europi '.

Znanstvenici su u radu objavljenom u Nature Communications opisali dvostruke ledene grebene na Grenlandu koji su oko 50 puta manj od onih na Europi. Zemaljski grebeni nastali su kad su se plitki bazeni vode pod površinom zamrznuli i raskolili površinu na nekoliko navrata. 'Istu stvar dobijete kad stavite limenku gaziranog soka u ledenicu i onda ona eksplodira. Riječ je o istom tipu pritiska koji grebenje gura prema površini', objašnjava Culberg.

Voda se na Grenlandu odvodi u podvodne džepove iz jezera na površini, dok na Europi znanstvenici vjeruju da je tekuća voda pogonjena prema povrišini kroz frakture u ledenoj ljusci. Ovo bi kretanje vode moglo pomoći pri cirkuliranju kemikalija potrebnih za prema dubljim područjima Europinog oceana.

NASA-ina misija Europa Clipper koja kreće 2024. trebala bi objasniti podrijetlo dvostrukih grebena dok detaljnije promatra Jupiterov mjesec i istražujue tamošnji potencijal za život.