U danima nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa, glavni europski regulator oštro je upozorio platforme društvenih medija kao što su Meta Platforms, TikTok i X (bivši Twitter) da ostanu na oprezu u vezi s dezinformacijama i nasilnim objavama povezanim sa sukobom.

Poruke europskog povjerenika za unutarnje tržište EU-a Thierryja Bretona uključivale su upozorenje o tome da nepoštivanje europskih pravila o ilegalnim online objavama prema Zakonu o digitalnim uslugama može utjecati na njihovo poslovanje, uključujući kažnjavanje.

Upozorenje nadilazi ono što bi vjerojatno bilo moguće u SAD-u, u kojem Prvi amandman Ustava štiti mnoge vrste govora i brani vlastima njihovo gušenje.

Napori američke vlade za stvaranjem platforme za ublažavanje dezinformacija o izborima i pandemiji koronavirusa predmet su trenutne pravne bitke koju su pokrenuli republikanski državni odvjetnici.

Tvrde da je administracija američkog predsjednika Joea Bidena koristila prekomjernu silu u svojim prijedlozima tvrtkama društvenih medija da uklone takve objave.

Prizivni sud prošlog mjeseca presudio je da su Bijela kuća, Surgeon General (ured za javno zdravstvo) i FBI vjerojatno prekršili Prvi amandman prisiljavanjem tvrtki na moderiranje sadržaja.

Ustavna brana

Bidenova administracija sada čeka da Vrhovni sud odvagne hoće li proći ograničenja njezinog kontakta s online platformama koja je odobrio niži sud.

SAD nema zakonsku definiciju govora mržnje ili dezinformacija jer to nije kažnjivo prema Ustavu, piše CNBC. Umjesto toga, imaju vrlo mali broj iznimki kojima su definirani govor mržnje ili dezinformacije.

Neki oblici dezinformacija mogu biti kažnjeni temeljem zakona o prijevari ili kleveti. Ali zbog Prvog amandmana neke odredbe europskog Zakona o digitalnim uslugama vjerojatno ne bi bile održive u SAD-u.

Prema Zakonu o digitalnim uslugama, velike internetske platforme moraju imati procedure za uklanjanje govora mržnje i dezinformacija, a one moraju biti uravnotežene sa slobodom izražavanja. Tvrtke koje se ne pridržavaju pravila mogu biti kažnjene globom u visini do šest posto njihovih globalnih godišnjih prihoda.

U SAD-u bi prijetnja kaznom te vrste mogla biti riskantna za vlasti. Umjesto toga, vjerojatno će vrlo jasno staviti do znanja da je u pitanju tek zahtjev, iza kojeg ne stoji prijetnja prisilom ili kaznom.

Američki dužnosnici već su povukli poteze u tom smjeru. Primjerice, njujorška državna tužiteljica Letitia James poslala je upit Googleu, Meti, TikToku, Redditu i Rumbleu, zatraživši informacije o tome kako otkrivaju i uklanjaju pozive na nasilje i terorizam.

Upozorila je na rastući antisemitizam i islamofobiju nakon terorističkih napada u Izraelu, ali nije zaprijetila kaznom ako takve objave ne budu uklonjene.

Još nije jasno kako će nova pravila i upozorenja iz Europske unije utjecati na način na koji tehnološke platforme pristupaju moderiranju sadržaja u regiji i diljem svijeta.

Velike društvene mreže već su se pozabavile ograničenjima govora mržnja i dezinformacija u različitim zemljama. Tehnološka industrija dosad je pristala na primjenu europskih politika, poput Opće uredbe o privatnosti podataka (GDPR-a).