Sa sadržajem pisma novinare su danas na konferenciji za tisak upoznali rektor Aleksa Bjeliš i prorektorica za studente i studije Blaženka Divjak.

Kolegij koji čine rektor i prorektori te sedam dekana - predstavnika znanstvenih i umjetničkih područja i predstavnik studenata, pozvao je Vladu i premijerku Kosor da uvaži činjenicu da je Senat Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno predložio da se iz daljnje procedure povuku prijedlozi Zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i osnuje radna skupina koja će pokrenuti izradu nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja na temelju koje bi se izradila nova zakonska rješenja.

Pismo je sastavljeno od pet točaka.

U prvoj se ističe da je izostanak donošenja nacionalne strategije i cjelovite analize razvoja istraživačkog i visokoobrazovnog sustava u proteklim godinama doveo do niza nepotrebnih i opasnih improvizacija dužnosnika MZOŠ-a, osobito ministra, te da se u njima vrlo često prepoznaje tendencija difamiranja Sveučilišta u Zagrebu i njegovih djelatnika.

U točki dva ističe se da praksa Ministarstva ima naznake isključivosti te da je ili nekompetentna ili zlonamjerna i stoga potencijalno kontraproduktivna. Kolegij smatra da će stručna akademska analiza, kakvu predlaže, biti vrlo kritična, ali i da će ukazati na prave uzroke nepovoljnih pokazatelja, kako u radu Sveučilišta, tako i u radu drugih ključnih subjekata, uključujući i MZOŠ.

U tekstu se ponavlja upozorenje da provedba predloženih zakonskih rješenja nije moguća bez dodatnih ulaganja iz državnog proračuna, osobito zato što će trebati osigurati zamjenska sredstva financiranja ako se ukinu studentske participacije u troškovima studiranja (školarine ili upisnine). 'Nakon neprekidnog ponavljanja tvrdnje od strane Ministarstva po kojoj svi oni koji se protive novom zakonodavstvu trebaju znati da su time protiv besplatnog visokog obrazovanja u RH, treba jasno reći da akademska zajednica podržava koncept visokog obrazovanja dostupnog svima, ali isto tako ukazati da gospodin ministar do sada nije odgovorio na jednostavno pitanje prisutno u javnosti: hoće li se iz državnog proračuna osigurati dodatna sredstva kojima bi se studenti oslobodili plaćanja i istodobno kompenzirao sustavni manjak u hrvatskom visokom obrazovanju koji nije manji od 500 milijuna kuna godišnje, a koji se, nažalost, alimentirao većim dijelom iz studentskih izvora. Projekcije državnog proračuna za sljedeće dvije godine jasno ukazuju da u njemu nema prostora za ta dodatna izdvajanja', tvrdi kolegij.

U točki četiri podsjeća se da su pojedine odredbe predloženih nacrta protivne Ustavu koji u svojem članku 68 Sveučilištu jamči pravo da samo odlučuje o svome ustroju te da samo sobom upravlja. 'Republika Hrvatska ima pravo i dužnost nadzirati sve znanstvene i nastavne djelatnosti sveučilišta i korištenje proračunskih sredstava, uvjetovati svoju financijsku i drugu potporu određenim ishodima, vrednovati djelovanje sveučilišta, pa čak ga, sukladno općim propisima o ustanovama, kao nositelj osnivačkih prava, i ukinuti, ali nema pravo odlučivati o njegovu ustroju niti njime upravljati. Predloženim nacrtima Sveučilištu se protiv njegove volje nameće unaprijed određeni model centraliziranog upravljanja uz izravno sudjelovanje države u odlučivanju o najvažnijim pitanjima njegova rada, što se prepoznaje kroz sastav i ovlasti Sveučilišnog vijeća, položaj rektora i mogućnosti njegove smjene, te marginalizaciju ovlasti i sastava sveučilišnog senata.'

U točki pet kolegij kaže kako smatra nepotrebnim osvrtati se na očigledne nekorektnosti ministra i drugih dužnosnika MZOŠ-a kao što su izvrtanje činjenica, prisvajanje inicijativa koje su pokrenuli drugi, fabriciranje tvrdnji o širokoj podršci zakonskim prijedlozima, pritisci na dijelove akademske zajednice, manipuliranje medijima i sl. 'Moramo izraziti žaljenje što upravo gospodin ministar zapostavlja standardne norme akademskog ponašanja koje bi ga, obzirom na odgovornu dužnost koju obnaša, morale obvezivati barem onoliko koliko i druge članove akademske zajednice.'

Kolegij na kraju otvorenog pisma upućuje poziv Vladi, a posebno premijerki Kosor, da uvaži zaključke Senata Sveučilišta te da hitnim donošenjem odgovarajućih odluka pokrene sustavni rad na strateškim dokumentima koji će omogućiti punu preobrazbu istraživačkog i visokoobrazovnog sustava.

Za četvrtak poslijepodne u Vladi je sazvan radni sastanak o paketu zakona na koji su pozvani gotovo svi rektori, ravnatelji nekoliko većih instituta, nekoliko bivših ministara znanosti, nekoliko premijerkinih savjetnika, nekoliko članova Vlade i Sabora, predsjednik HAZU i još jedan akademik, predsjednik Velikog vijeća Sindikata, predsjednik GSV-a - ukupno gotovo 30 osoba.