Sljedeći tjedan održava se dodjela najvažnije znanstvene nagrade na svijetu – Nobelove nagrade za fiziku, kemiju i fiziologiju ili medicinu. Priznanja, koja je ustanovio švedski industrijalac Alfred Nobel prije više od jednog stoljeća, slave revolucionarni rad i istraživanja za koja mogu biti potrebna desetljeća
Predviđanje tko će dobiti Nobelovu nagradu u području znanosti oduvijek je bilo izazovno. Popisi nominiranih i imena onih koji predlažu kandidate čuvaju se u strogoj tajnosti, a detalji o postupku odabira ostaju zapečaćeni.
Ipak, unatoč tajnovitosti, ne manjka znanstvenih otkrića koja su dostojna ovog priznanja. CNN je izdvojio pet znanstvenih proboja i otkrića koji, iako još nisu nagrađeni, i dalje daju velike nade.
vezane vijesti
Mapiranje ljudskog genoma
Jedan od najočekivanijih kandidata za Nobelovu nagradu već godinama je projekt mapiranja ljudskog genoma, ambiciozan pothvat koji je započeo 1990. godine, a završen 2003. Međunarodni konzorcij koji je radio na tome okupljao je tisuće znanstvenika iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Japana i Kine.
Dekodiranje ljudskog genetskog materijala promijenilo je biologiju, medicinu i mnoge druge znanstvene discipline. No, Nobelova nagrada izostaje - prema pravilima koja je Nobel postavio u svojoj oporuci iz 1895. godine, nagrade se mogu dodijeliti samo do tri osobe po nagradi, što je sve veći izazov s obzirom na kolaborativnu prirodu mnogih znanstvenih istraživanja.
Revolucija u liječenju pretilosti
Lijekovi koji oponašaju hormon poznat kao GLP-1 (hormon koji stimulira lučenje inzulina u ovisnosti o razini glukoze), a koji su posljednjih godina postali hit u liječenju pretilosti, promijenili su svijet zdravstvene skrbi. Pretilost danas pogađa jednu od osam osoba, a lijekovi koji smanjuju razinu šećera u krvi i suzbijaju apetit mogli bi otvoriti novo poglavlje u liječenju ove bolesti, kao i bolesti poput dijabetesa tipa 2.
Troje znanstvenika – Svetlana Mojsov, dr. Joel Habener i Lotte Bjerre Knudsen – dobilo je priznanje za razvoj semaglutida, lijeka koji je postao popularan diljem svijeta (Ozempic). Njihov rad možda još nije nagrađen Nobelovom nagradom, ali već su dobitnici prestižne Lasker-DeBakey nagrade, što često prethodi dodjeli Nobelove nagrade.
Transformativna uloga umjetne inteligencije (AI)
Umjetna inteligencija, osobito u području dekodiranja strukture proteina, preoblikovala je znanstvene istraživačke procese. Demis Hassabis i John Jumper iz Googleova DeepMinda razvili su AlphaFold – AI alat koji predviđa trodimenzionalne strukture proteina iz slijeda aminokiselina.
Ovaj proboj koristi se diljem svijeta i ubrzava napredak u biologiji. Njihov ključni rad objavljen 2021. već je citiran više od 13.000 puta, što ih čini kandidatima za Nobelovu nagradu za kemiju. Ipak, neki stručnjaci smatraju da je za Nobelov odbor možda prerano da prizna ovaj potpuno novi smjer istraživanja.
Razumijevanje mikrobioma crijeva
Znanstveno istraživanje mikrobioma crijeva – trilijuna mikroba koji naseljavaju ljudsko tijelo – posljednjih desetljeća otkriva kako ti mikroorganizmi utječu na naše zdravlje. Biolog dr. Jeffrey Gordon, pionir u istraživanju mikrobioma, otkrio je da ti mikrobi igraju ključnu ulogu u brojnim zdravstvenim procesima, uključujući učinke pothranjenosti kod djece. Unatoč njegovim značajnim otkrićima, ovaj je revolucionarni rad još uvijek u iščekivanju Nobelove nagrade.
Geni koji uzrokuju rak
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ideja da nasljedna sklonost može povećati rizik od raka bila je malo istražena. No, Mary-Claire King, profesorica medicine i genomskih znanosti, napravila je ključan proboj otkrivši da mutacija gena BRCA1 povećava rizik od raka dojke i jajnika. Njezin rad omogućio je genetska testiranja koja ženama pružaju mogućnost ranog otkrivanja i preventivnih mjera za smanjenje rizika. Kingina otkrića su revolucionirala medicinu, ali Nobelova nagrada još uvijek izostaje.
