Prema podacima prikupljenim iz 50 zemalja, uključujući Hrvatsku, porast incidencije raka kod mlađih osoba posebno je izražen u 24 države, među kojima su SAD, Velika Britanija, Francuska, Kanada i Argentina. U 14 zemalja ovaj trend je zabilježen isključivo kod mlađih odraslih, dok su stope raka kod starijih ostale stabilne, piše BBC.

Sve veći broj slučajeva među mladima

Rak dojke pokazuje sličan uzlazni trend. Iako je smrtnost od raka dojke kod žena smanjena za oko deset posto u proteklih deset godina, stopa novih slučajeva raste po stopi od jedan posto godišnje, a kod žena mlađih od 50 godina čak 1,4 posto. Prema podacima Američkog društva za rak (ACS), broj slučajeva ranog početka raka porastao je za nevjerojatnih 79 posto od 1990. do 2019. godine.

Rak debelog crijeva također je u porastu kod mlađih ljudi. U Australiji, Velikoj Britaniji i SAD-u, broj slučajeva raka debelog crijeva u dobi između 25 i 49 godina povećao se alarmantnim tempom. Jedno od najvećih iznenađenja je i pojava agresivnih oblika raka gušterače kod osoba u 30-im i 40-im godinama – bolesti koja se obično dijagnosticira kod ljudi u 70-ima. 'Nije neuobičajeno da vidim pacijente mlađe od 40 godina s rakom gušterače', ističe Eileen O'Reilly, onkologinja iz New Yorka.

O'Reilly kaže da se u većini slučajeva čini da su tumori koje nose pacijenti u 20-ima, 30-ima ili 40-ima agresivniji u usporedbi s tipičnim pacijentom s rakom gušterače u 70-ima. Ona kaže da to često čini njihovu prognozu vrlo lošom, iako su sami pacijenti često inače dobrog zdravlja.

'Oni su mlađi, u formi i često mogu bolje podnijeti intenzitet liječenja, ali neki imaju ovaj vrlo agresivan oblik raka gušterače', kaže ona. 'Njima i nama to je često neshvatljivo, jer tko bi mogao zamisliti da će zdrava 40-godišnjakinja razviti ovakvu vrstu maligne bolesti?'

Promjene u načinu života i okolišni čimbenici

Dok onkolozi uglavnom smatraju da su karcinomi kod mlađih ljudi primarno posljedica nasljednih čimbenika rizika, kao što su mutacije gena BRCA1 i BRCA2 u slučaju raka dojke, sve više pacijenata nema očitu genetsku predispoziciju.

Razlozi za porast incidencije raka među mladima još nisu u potpunosti jasni, ali stručnjaci sumnjaju da je riječ o kombinaciji različitih čimbenika. Neki znanstvenici povezuju porast slučajeva raka s modernim načinom života, uključujući prekomjernu konzumaciju ultraobrađene hrane i sveprisutnu pretilost. Povećanje tjelesne težine između 18. i 40. godine života povezano je s višim rizikom za razvoj čak 18 različitih vrsta karcinoma.

Zloćudne bolesti često su tako povezane s pretilošću, poput raka bubrega, jajnika, jetre, gušterače i žučnog mjehura. Konzumacija previše šećera i prerađene hrane, stalno visoka razina glukoze u krvi i inzulinska rezistencija ne samo da povećavaju rizik od dijabetesa, već i raka.

Pretilost nije jedini uzrok

Ali pretilost sama po sebi nije jedini uzrok. O'Reilly navodi kvalitetu sna i utjecaj promjena u 'obrascima' spavanja. Studije sugeriraju da kronični nedostatak sna, rad u smjenama i izloženost umjetnom svjetlu, poput onoga s mobitela, mogu utjecati na biološki sat organizma i povećati rizik od raka dojke, debelog crijeva i prostate.

Jedno je istraživanje pokazalo da se prosječno trajanje sna djece i adolescenata smanjilo za 60 minuta po noći između 1905. i 2008., dok je rad u smjenama posljednjih desetljeća prevladavao u Australiji, Kini, Japanu, Europi te Sjevernoj i Južnoj Americi. Studija iz 2021., baze podataka koja sadrži podatke više od 10.000 ljudi u Engleskoj starijih od 50 godina, pronašla je povezanost između loše kvalitete sna i većeg rizika od raka.

Mikroplastika i antibiotici

No ni tu nije kraj potencijalnim uzrocima.

U lipnju 2023. godine, Frank Frizelle, kolorektalni kirurg iz bolnice Christchurch na Novom Zelandu, uputio je poziv stručnjacima za rak debelog crijeva diljem svijeta na dublje istraživanje potencijalne veze između unosa mikroplastike i pojave raka debelog crijeva kod mlađih osoba. U svojem radu pod naslovom 'Može li mikroplastika biti pokretač raka debelog crijeva?' Frizelle je tvrdio da se pojava raka debelog crijeva kao sve ozbiljnije bolesti kod osoba mlađih od 50 godina vremenski podudara s naglim porastom prisutnosti mikroplastike u okolišu.

Frizelle je iznio hipotezu da mikroplastika može poremetiti sloj sluzi u crijevima, koji služi kao zaštita sluznice od patogena i toksina iz hrane. 'Mikro i nanoplastika mogu uzrokovati prodiranje tog zaštitnog sloja, slično kao što bi niz sitnih rupa probio kondom', izjavio je Frizelle. Iako su to za sada još uvijek nagađanja, Frizelle nije jedini znanstvenik koji povezuje promjene u crijevima s potencijalno kancerogenim procesima.

Neki istraživači smatraju da određene komponente ultraprerađene hrane, poput prehrambenih boja i emulgatora, mogu potaknuti upale i oštećenja DNK-a u debelom crijevu, premda su dokazi za sada ograničeni. Budući da je debelo crijevo povezano s cijelim gastrointestinalnim traktom i imunološkim sustavom, promjene u crijevima mogu utjecati ne samo na razvoj kolorektalnog raka, već i na nastanak tumora na drugim organima.

I antibiotici mogu biti uzrok?

U posljednjim desetljećima, istraživači su proučavali i moguću povezanost između uporabe antibiotika i ranog razvoja raka. Potrošnja antibiotika u svijetu je značajno porasla, posebice kod djece mlađe od pet godina. Antibiotici su poznati po tome da uništavaju velike količine bakterijskih vrsta u crijevima, što može negativno utjecati na crijevni mikrobiom. Povećana izloženost antibioticima povezana je s rizikom za razvoj različitih vrsta raka, uključujući rak pluća, gušterače i limfome.

O'Reilly objašnjava da su bakterije u crijevima važne za imunološki nadzor, jer pomažu imunološkom sustavu da prepozna abnormalne stanice i spriječi razvoj malignih bolesti. Veća uporaba antibiotika, kaže ona, mogla bi smanjiti učinkovitost tog imunološkog nadzora.

Jedan od ključnih problema prekomjerne uporabe antibiotika je uništavanje 'dobrih' bakterija koje prirodno žive u crijevima, čime se otvara prostor za potencijalno štetne mikroorganizme. Istraživači su u posljednjih deset godina objavili brojne studije koje upućuju na to da određeni patogeni, poput bakterije Fusobacterium nucleatum, mogu potaknuti prekancerozne promjene u crijevima i razvoj agresivnijih tumora. Slične promjene mogu uzrokovati i neke vrste bakterije E. coli, koje potiču razvoj raka dok istodobno suzbijaju imunološki odgovor tijela.

Niz je čimbenika, od promjena u prehrani do promjena u načinu života - primjerice, bakterije poput E. coli osobito opasne kod ljudi koji konzumiraju 'zapadnjačku' prehranu, bogatu ultraprerađenom hranom, što sugerira da prehrana igra ključnu ulogu u razvoju raka kod mlađih osoba.

Problemi u prepoznavanju simptoma

Jedan od velikih izazova u borbi protiv ranog početka raka je neprepoznavanje simptoma kod mlađih pacijenata. Stručnjaci iz UICC-a ističu da liječnici često ne uzimaju ozbiljno simptome kod mlađih osoba jer ne odgovaraju uobičajenoj slici bolesnika s rakom. Simptomi poput kroničnog umora, nadutosti i problema s probavom mogu biti pogrešno pripisani stresu ili sindromu iritabilnog crijeva.

'Liječnici će češće ozbiljno shvatiti simptome kod osobe starije od 60 godina nego kod nekoga u 30-ima, što može dovesti do propuštanja ključnih znakova bolesti', ističe Sonali Johnson iz UICC-a.

Što nas čeka?

Ako se ovaj trend nastavi, stručnjaci upozoravaju da bi mogao preokrenuti desetljeća napretka u borbi protiv raka i značajno povećati zdravstveni teret u budućnosti. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli faktori koji dovode do ovakvih slučajeva.

'Velika je potreba za istraživanjima kako bismo razumjeli zašto sve više mladih obolijeva od ovih opasnih bolesti', kaže O'Reilly. 'Zastrašujuće je da vidimo porast učestalosti raka gušterače i drugih karcinoma kod mladih. Ovo je ozbiljna prijetnja javnom zdravlju koja bi mogla izazvati globalnu krizu ako se ne djeluje na vrijeme.'