Na globalnoj IT sceni, ali sa zagrebačke adrese, od 2022. svoju priču gradi Pontis Technology, mlada tvrtka, članica američke investicijske grupacije Bridgewest. U ovoj godini imaju, kažu, važan cilj - tim za AI rješenja u kojem će ove godine zaposliti 20 stručnjaka kako bi se pozicionirali kao AI integrator za velike kompanije sa širokim spektrom rješenja.

O ambicioznim planovima razgovarali smo s renomiranim domaćim stručnjakom za AI Aleksandrom Raićem, a on se u kolovozu pridružio Pontis Technologyju kao član Uprave zadužen za AI te kao globalni VP za umjetnu inteligenciju u grupaciji Bridgewest. S više od tri desetljeća iskustva na visokim pozicijama u tvrtkama poput Plive, Infobipa i Croatia osiguranja, Raić je jedan od najiskusnijih stručnjaka za AI u Hrvatskoj. A dok mi ovo tipkamo iz redakcije u Zagrebu, on u svojoj drvenoj kući kod Velike Gorice piše doktorat o umjetnoj inteligenciji.

U razgovoru za tportal otkrio nam je koja je strategija, ali i cilj Pontis Technologyja u širenju njihove AI divizije, kakvi im se izazovi pojavljuju prilikom pozicioniranja na globalnom tržištu umjetne inteligencije, a govorio je i o regulaciji AI-ja, ali i poziciji Hrvatske i Europe u tom području, na kojem dominiraju SAD i Kina.

Dvadeset stručnjaka za AI

'Želimo izgraditi robustan brend u industriji koja se svakodnevno mijenja i postati prepoznatljiv pružatelj AI rješenja na globalnoj sceni. To je prepoznao i američki Bridgewest. Na tržištu je velika zbrka s obzirom na broj rješenja i tehnologija koje se svakodnevno razvijaju. Naša je misija pomoći tržištu i ljudima da izaberu pravo rješenje za svoje potrebe, kombinirajući naša i rješenja naših partnera', ističe Raić.

Kao član američke investicijske grupacije Bridgewest, Pontis Technology se bavi cijelim spektrom IT rješenja – od razvoja backend i frontend sustava, preko baza podataka, do naprednih poslovnih inteligencija (BI). A sada žele postati AI integrator za velike kompanije te kreću s dodavanjem divizije za umjetnu inteligenciju (AI). Sredinom listopada, naime, u tvrtku stiže 20 stručnjaka koji će se baviti AI-jem te su u samo nekoliko tjedana primili više od 250 prijava za te pozicije.

'To pokazuje koliko je velik interes. Planiramo nastaviti u tom smjeru i udvostručiti tim za AI već sljedeće godine', ističe Raić, dodajući da su zbog širenja tima i nove strategije trenutno u potrazi za većim uredskim prostorom.

'Važno nam je da tim bude ujedinjen ne samo u profesionalnom, već i u socijalnom smislu, zbog čega ćemo svi raditi iz našeg zagrebačkog ureda. No planiramo širenje u druge gradove i zemlje regije, s naglaskom na Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu, gdje već imamo otvorenu tvrtku u Sarajevu s osmero zaposlenih', dodaje Raić.

Čime se vode u složenoj izgradnji svojih rješenja?

S Raićem smo, među ostalim, razgovarali o tome kakva rješenja možemo očekivati u budućnosti na AI tržištu te kakva će doći iz njihove kuhinje. 'Konverzacijski AI, analitički AI, računalni vid i robotika', kaže Raić.

Kako navodi, jedan od ključnih fokusa Pontisa je analitički (prediktivni) AI; područje kojim se bave podatkovni znanstvenici (data scientist), a u kojima je glavni fokus na - podacima. Kako Raić navodi, iz podataka koje neki kupac posjeduje mogu se izvesti predikcije i analize kako bi korisnici bolje razumjeli svoje podatke i monetizirali ih prema njihovoj vrijednosti.

'U razgovoru s AI sustavom osoba može zatražiti da on nešto programira ili kodira, čak i ako nije informatičar, što je konverzacijski dio AI-ja, a mi uz to želimo dodati analitički AI. ChatGPT je zapravo 'hakirao' operativni sustav ljudi – govor, jezik i razumijevanje – a to su ključni razlozi napretka ljudske vrste; komunikacija i suradnja', objašnjava Raić.

Tvrtke često sjede na velikoj količini podataka koje ne monetiziraju niti ih razumiju, kaže naš sugovornik. 'Izvještaji predstavljaju neaktivno znanje dok se ne kreiraju odgovarajuće usluge koje nadograđuju podatke. Inteligentno ponašanje kompanije ovisi o razumijevanju tih podataka', tvrdi Raić.

Također, Pontis Technology bavit će se segmentom računalnog vida (computer vision), gdje senzori i kamere omogućuju sustavima prepoznavanje objekata i donošenje odluka. 'Primjerice, u farmaceutskoj proizvodnji kamera može zamijeniti čovjeka u pregledu lijekova. Ako kamera prepozna oštećenje, robotska ruka će ukloniti lijek iz linije', pojašnjava Raić. Slična tehnologija može se koristiti u pametnim gradovima, gdje kamere s AI-jem omogućuju energetski učinkovita rješenja.

Autonomni AI agenti

Tvrtka istražuje i područje robotike. 'Robotika obuhvaća softversku i hardversku komponentu, a mi počinjemo s razvijanjem autonomnih AI agenata koji obavljaju određene zadatke. AI nadzire te procese i uključuje čovjeka ako nešto pođe po zlu. Roboti će omogućiti prebacivanje dijela ljudskog rada na strojeve, a očekuje se da će vrlo skoro postati dio naših svakodnevnih života, kako u uredima, tako i u kućanstvima. Najbolji primjer je to koliko su danas napredni i sofisticirani u kirurgiji. Važno je znati upravljati tim harverom', pojašnjava Raić.

U konačnici je cilj razviti sustave u kojima autonomni AI roboti preuzimaju dio ljudskog posla, a istovremeno hardver i softver napreduju da bi podržali te promjene. 'Naš plan je baviti se specijaliziranim robotima koji posjeduju znanje u određenoj domeni, te se mogu kontinuirano trenirati i učiti, a time i prilagođavati zahtjevima posla koji obavljaju', navodi Raić, dodajući da će oni u budućnosti i međusobno komunicirati: 'Ako imate kućnog robota koji zna kuhati i pitate ga kakvo će vrijeme biti sutra, on će tražiti tu informaciju od drugog robota.'

O AI regulaciji i kako tu stoji Europa

No ništa od toga neće biti moguće bez - regulacije umjetne inteligencije. Raić kaže da su posvećeni etici i sigurnosti u AI-ju, a, a smatra i da je regulacija doista bila potrebna. Podsjetimo, 1. kolovoza ove godine na snagu je stupila Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (AI), poznatija kao Akt o umjetnoj inteligenciji (AI akt) - prvi sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu.

'Cilj je da roboti služe ljudima, da ne haluciniraju i da ispunjavaju svoju svrhu, a ona mora biti pozitivna za čovječanstvo i ostala živa bića. Ova pitanja regulira AI akt te će od 2026. godine zahtijevati da se svaki AI sustav provjeri kako bi bio u skladu s regulativom. To je dugoročno najbolji način razvoja tehnologije jer u samom dizajnu rješenja unaprijed znate koje parametre morate zadovoljiti da bi se izbjegle halucinacije i zloupotrebe robota. Regulacija je ključna za sve, a posebno za AI. No važno je pritom i da se osigura to da Europa ne kasni u inovacijama u odnosu na SAD i Kinu, što se doista događa', upozorava Raić.

Efekt vage

S AI aktom se, kaže, dogodio efekt vage - Europa je s jedne strane 'natovarila' ogromnu regulativu koja je usporila inovativnost. 'Međutim shvatili su to u Bruxellesu 25. siječnja ove godine i odlučili investirati četiri milijarde eura u AI inovacije. Europa je razumjela da sama regulativa može dovesti do disbalansa jer će ljudi htjeti razvijati te sustave izvan nje. Tako tvrtke za AI mogu dobiti pristup sredstvima kako bi postale konkurentne, što je ključno za inovacije.

Bitno je da regulativa prati inovacije i da se formiraju regulatorni hubovi. Europska unija trebala bi u svim zemljama članicama uspostaviti podatkovne centre i hubove, gdje će AI tehnologija, posebno open source, biti predinstalirana na GPU-ovima. Tako će startup tvrtke koje žele razvijati nova rješenja imati pristup inovacijskim hubovima s opremom koju sufinancira EU i open source modelima', ističe Raić te pritom naglašava da tko god ima dobru ideju za AI rješenje morat će se suočiti i s regulatornim pitanjem je li to u duhu AI akta, kako će projekt funkcionirati te da ključne odluke uvijek mora donijeti - čovjek.

'Ideja je da, ako želite pozitivno startup ozračje, kroz takav regulatorni inovacijski hub omogućite ljudima pristup i pravnu pomoć kako ne bi previše riskirali, već da bi imali mogućnost i resurse za stvaranje rješenja ili proizvoda koje mogu plasirati na tržište. Europska unija mora to pokrenuti do 2026. godine, a smatram da bi Hrvatska trebala biti među prvim zemljama koja će to iskoristiti i biti proaktivna', kaže Raić, dodajući:

'Za Hrvatsku je važno da radi za strana tržišta. Nažalost, većina potrošnje u Hrvatskoj u IT segmentu je državna potrošnja; naša industrija nije dovoljna. No istovremeno je Hrvatska odličan rasadnik kvalitetnih kadrova i sjajnih inženjera, a naša djeca pobjeđuju na informatičkim olimpijadama. Dakle potencijal kadra postoji, no tržište je limitirano. AI je zanimljiv i bilo bi dobro da se Hrvatska profilira kao država startupova, kao hub u kojem nastaju inovativna rješenja koja bi možda privukla stranu visokokvalificiranu radnu snagu koja bi ovamo došla živjeti jer je Hrvatska sjajno mjesto za život.

Obišao sam cijeli svijet, ali gotovo nigdje nema toliko lijepih i sigurnih mjesta kao u Hrvatskoj. No treba nam više visoke tehnologije da bismo privukli visokoobrazovani kadar. Pritom bi naš obrazovni sustav trebao biti otvoreniji prema stranim studentima, da fakulteti omogućavaju studij i na engleskom jeziku, koji bi trebao biti drugi službeni jezik, da imamo dvojezične formulare u javnoj upravi, slične mogućnosti u vrtićima i ostalim institucijama kako bismo se prilagodili stranim radnicima', ističe Raić.

Pristup starijim osobama i tržištu

A na tom tragu, osim što želi biti AI solution provider, Pontis Technology razvija jedno AI rješenje, i to za starije osobe - AI Bot tutor - koji kombinira analitiku i konverzaciju.

Ako ste starija osoba koja želi naučiti nešto novo, javlja se problem jer ne pamtite više kao prije, kada ste bili mlađi, zbog biološkog starenja mozga, objašnjava Raić. 'Nakon 30. godine funkcija mozga opada. Ono što čovjek može učiniti jest pamtiti nove stvari ako ih analogno veže s postojećim znanjima. Ako ste, primjerice, liječnik, novo znanje morate povezati s područjem medicine koje najbolje poznajete jer će vam to omogućiti da ga prirodno nadogradite na postojeće znanje.

Stariji ljudi prilikom učenja često vizualiziraju ili povezuju nove informacije s vlastitim znanjima i iskustvima kako bi ih lakše usvojili. U tom segmentu želimo razviti bot kao tutora za starije osobe. Europa se suočava s problemom starenja stanovništva pa ovo rješenje smatramo korisnim. Istovremeno ljudi žive sve dulje, što je pozitivno, ali starije osobe moraju funkcionirati u svijetu koji se digitalizira, odnosno biti digitalno pismeni. Potrebno je učiniti starije stanovništvo funkcionalnijim', ističe Raić.