Planet Barnard b nalazi se dvadeset puta bliže svojoj zvijezdi nego Merkur. Zvijezda je nešto hladnija od naše, no to i dalje nije dovoljno da na površini planeta bude tekuće vode
Znanstvenici su otkrili planet koji kruži oko Zemlji najbliže pojedinačne zvijezde - Barnardove zvijezde. Planet, kako orbitira oko nje, dobio je ime Barnard b, piše Independent. Otkriven je uz pomoć Vrlo velikog teleskopa Europskog južnog opservatorija (ESO’s VLT) i mogao bi biti jedan od više planeta koji čekaju da budu otkriveni oko ovog sunca.
Novootkriveni planet Barnard b ima barem polovicu mase Venere, a godina na njemu traje nešto više od tri zemaljska dana. Rezultati istraživanja također sugeriraju da bi mogla postojati još tri kandidata za egzoplanete u različitim orbitama oko te zvijezde.
Barnardova zvijezda udaljena je šest svjetlosnih godina od Zemlje i drugi je najbliži zvjezdani sustav - odmah nakon trojne zvijezde sustava Alfa Centauri, a ujedno je najbliža pojedinačna zvijezda.
Zbog svoje blizine ona je jedan od glavnih ciljeva u potrazi za egzoplanetima sličnima Zemlji. Do sada nijedan planet koji kruži oko Barnardove zvijezde nije bio potvrđen.
vezane vijesti
Jonay Gonzalez Hernandez, istraživač na Institutu za astrofiziku Kanarskih otoka u Španjolskoj i vodeći autor rada, rekao je: 'Iako je trebalo dugo vremena, uvijek smo bili uvjereni da ćemo nešto pronaći.'
U ovom istraživanju znanstvenici su tražili signale mogućih egzoplaneta unutar naseljive ili umjerene zone Barnardove zvijezde – područja u kojem bi mogla postojati tekuća voda na površini planeta. Barnard b je 20 puta bliži svojoj zvijezdi nego što je Merkur Suncu.
Orbitira oko zvijezde za 3,15 zemaljskih dana i ima površinsku temperaturu od oko 125°C. Gonzalez Hernandez rekao je: 'Barnard b jedan je od najlakših egzoplaneta te je istovremeno jedan od rijetkih koji imaju manju masu od Zemlje. Međutim preblizu je svojoj matičnoj zvijezdi, bliže od naseljive zone. Iako je zvijezda oko 2500 stupnjeva hladnija od našeg Sunca, prevruće je da bi održala tekuću vodu na površini planeta koji joj je tako blizu.'
Nalazi objavljeni u časopisu Astronomy and Astrophysics rezultat su promatranja provedenih u posljednjih pet godina ESO-ovim teleskopom, smještenim u opservatoriju Paranal u Čileu.
