Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1.255 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je za pet posto, a u odnosu na isto razdoblje lani narasla je za 18 posto.

Medijan je u odnosu za prosječnu plaću više rastao i u odnosu na prošli kvartal i u odnosu na prošlu godinu – to nam ukazuje da najniže plaće brže rastu od onih viših, navodi portal MojPosao.

U IT-u i dalje najveće plaće

Unatoč dugotrajnom padu potražnje za radnom snagom u IT sektoru, kao i učestalim otpuštanjima unutar ove industrije, IT stručnjaci i dalje ostaju najplaćeniji radnici u Hrvatskoj.

Naime, osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 97 posto više od prosječne (odnosno više od 2.650 eura), najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija (22 posto više od prosjeka, odnosno 1.646 eura) te tehnologije i razvoja (25 posto više od prosjeka, odnosno 1.693 eura).

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici (- 33 posto, točnije 952 eura), djelatnici u uslužnim djelatnostima (-29 posto, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-34 posto, preciznije 893 eura).

Gledano po zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću u trećem kvartalu imali su lead developeri, piloti te IT arhitekti. Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su frizeri, šivači te spremačice.

Najveći rast plaća imale su državne kompanije

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su tri posto više od prosjeka te iznose 1.383 eura. Najveći rast plaća u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u tvrtkama u državnom vlasništvu, čak 14 posto.

Međutim, plaće zaposlenih u državnim tvrtkama i dalje su ispod prosjeka te se njihova mjesečna primanja, u prosjeku, kreću oko 1.248 eura. Plaće u privatnim domaćim tvrtkama su sedam posto ispod prosjeka te iznose 1.251 euro, što je deset posto više nego prošle godine.

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško- slavonskoj (-19 posto), Vukovarsko-srijemskoj (-21 posto) te Virovitičko-podravskoj (-20 posto) županiji. Najviša prosječna plaća i dalje je u Gradu Zagrebu (četiri posto iznad prosjeka) te iznosi 1.397 eura.

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 42 posto veću plaću od prosječne (1.917 eura).

Osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju sedam posto višu plaću od prosječne (1.518 eura). S druge strane, oni s završenom srednjom stručnom spremom imaju nešto nižu plaću od prosjeka, preciznije 1.168 eura što je četiri posto manje od prosjeka.

Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1.050 eura (21 posto manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.132 eura (-16 posto). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.416 eura, odnosno pet posto više od prosjeka. U trećem kvartalu 2024. godine muškarci su, u prosjeku, zarađivali čak 16 posto više od žena.