Dovoljno je da bacite jedan pogled na Veliku plavu rupu, svjetski poznatu morsku vrtaču u Belizeu, i da se upitate dvije stvari: kako je zaboga nastala i što se to nalazi u njoj?
To je pitanje mučilo i ekipu znanstvenika među kojima se našao i Fabien, unuk legendarnog francuskog istraživača Jacquesa Cousteaua, koji je Veliku plavu rupu istraživao još 1971. Ekspedicija u kojoj su bili i članovi filmske ekipe Discoveryja uputila se krajem prošle godine s dvije podmornice u podmorje nadomak Belizea. Spustili su se do dna, spilju istražili uzduž i poprijeko te su se nedavno vratili na površinu nakon što su izradili 3D kartu unutrašnjosti.
vezane vijesti
Među članovima ove ekpedicije bio je i multimilijarder Richard Branson, osnivač Virgin grupe koji na obližnjim otocima ima svoj dom. 'Bio je to prvi zaron do dna Velike plave rupe', pohvalio se u svom blogu.
No umjesto da piše hvalospjeve prirodnim ljepotama, ili da najavi otkriće kakve dosad nepoznate morske nemani, Bransona i društvo šokiralo je nešto potpuno drugačije - smeće koje za sobom ostavljaju ljudi. Naime, čak ni ovaj udaljeni plavi ponor, smješten stotinjak kilometara od obala Belizea, nije uspio izbjeći zagađenje plastičnim otpadom.
'A što se tiče mitskih čudovišta iz dubine? Pa prava čudovišta koja prijete oceanu su klimatske promjene - i plastika', pojadao se Branson nakon što su na dnu rupe pronašli plastične boce.
Uz nekoliko komada plastičnog otpada, Branson i ekipa su ispod sloja vodikovog sulfida, gdje nema mnogo kisika, pronašli i mrtve rakove.
Velika plava rupa godinama mami turiste koji vole roniti u kristalno čistoj vodi kako bi u njoj razgledavali bogati morski svijet. Brojni izletnici koje tamo dovode brodovima za sobom ostavljaju otpad pa se plastici na dnu rupe nitko nije previše iznenadio. Uostalom, istraživači su plastične vrećice otkrili na 10,898 metara dubine na samom dnu Marijanske brazde.
Široka više od 300 metara i duboka 125 metara, Velika plava rupa je druga najveća morska vrtača na svijetu; od nje je dublja tek Zmajeva rupa u Južnom kineskom moru čije se dno nalazi na dubini od 300 metara.
Ovi prirodni fenomeni podrijetlo vuku iz ledenog doba. U posljednjem glacijalnom razdoblju, kad je razina mora bila znatno niža, i Velika plava rupa kod Belizea formirana je kao vapnenački špiljski sustav. A kad se razina oceana počela podizati, spilja je potopljena, a krov se urušio. Kao suptilni podsjetnik na njihovu drevnu povijest, još uvijek u njoj možete vidjeti stalaktite koji oblažu unutarnje zidove ove podvodne pećine.
'Nadamo se da smo ovim putovanjem podigli svijest o potrebi zaštite oceana i borbe protiv klimatskih promjena, sada - prije nego što bude prekasno', kazao je Branson po povratku s dna druge najdublje podmorske pećine.
