Otkriće kako je vlast u Grčkoj špijunirala novinare i oporbene političare pokrenulo je lavinu koja bi mogla završiti usvajanjem zakona koji će strože regulirati tvrtke koje izrađuju špijunski softver
Jedan od najvećih europskih skandala vezanih uz zaštitu privatnosti krenuo je s naizgled bezazlenim SMS-om, poslanim u srpnju 2021. godine atenskom financijskom novinaru Tanansisu Kukakisu.
To što je poruka bila poslana s nepoznatog broja nije bilo naročito neobično za Koukakisa, istraživačkog novinara, jer ih redovno prima nemali broj. U poruci su mu se obratili izravno i pitali zna li za problem opisan u članku na koji je vodila uz nju priložena poveznica.
vezane vijesti
Ne sumnjajući, Koukakis je kliknuo na nju. Tek u ožujku ove godine otkrio je, uz pomoć istraživača iz tvrtke Citizen Lab, kako je postao žrtvom zloglasnog špijunskog softvera Predator.
Novinari i oporba pod nadzorom
Mjesec dana kasnije podijelio je tu informaciju s javnošću, što je pokrenulo lavinu koja počinje potresati samo srce Europske unije.
Naime, nakon što je Koukakis objavio kako je bio metom špijuniranja na to se odlučio i Nikos Andrulakis, vođa socijalističkog PASOK-a, treće po veličini oporbene stranke u Grčkoj.
Androulakis nije kliknuo poveznicu u poruci, ali to što je netko pokušao špijunirati jednog od predvodnika opozicije bilo je dovoljno za krizu vlasti.
Dosad je dvoje visokih dužnosnika dalo ostavku, a pritisak raste i na premijera Kirijakosa Micotakisa.
Prozvao ga je, između ostalih, i bivši predsjednik Prokopis Pavlopoulos, a glavna oporbena stranka SYRIZA-PS ustvrdila je kako je vlada na "ekstremno desnom putu prema dolje" i traži "unutarnje neprijatelje i strane sile koji žele destabilizirati državu".
U međuvremenu je otkriveno kako su od 2019. do 2021. godine oporbenjaci, novinari, odvjetnici i aktivisti bili na sličan način špijunirani u Francuskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Španjolskoj, uključujući i osoblje koje radi za Europsku komisiju.
Istragom ovog slučaja već se bavi 38-člano povjerenstvo PEGA, koje bi izvješće trebalo predati početkom iduće godine.
No, već je poznato tko je izradio Predatora. I ne, nije riječ o grupaciji NSO, koja stoji iza sličnog softvera nazvanog Pegasus i koja ima barem 22 klijenta u 12 od 27 država-članica Unije.
U pitanju je Cytrox, mala tvrtka osnovana u Sjevernoj Makedoniji koju je 2017.godine preuzeo Tal Dilian. On je, pak, kontroverzni poduzetnik poznat po tome što je vozio kombi krcat visokom tehnologijom po Cipru i novinaru Forbesa pokazivao kako može usput hakirati mobitele ljudi pored kojih su prolazili.
Cytrox je uklopio u svoju obavještajnu tvrtku Intellexa, za koju se sad pretpostavlja kako ima sjedište u Grčkoj.
Kako je NSO u problemima otkad je Pegasus otkriven - zbog čega je u Sjedinjenim Državama završio na crnoj listi - Intellexa i druge srodne tvrtke nastoje preuzeti njegov dio tržišta.
Google je tako u lipnju ove godine otkrio kako talijanska tvrtka RCS Lab ima softver koji špijunira pametne telefone u Italiji i Kazahstanu.
Mjesec dana kasnije Microsoft je uhvatio austrijski DSIRF kako hakira odvjetnike, banke i konzultante u Austriji, Panami i Velikoj Britaniji.
Ostavke nisu dovoljne, potrebno je mijenjati zakone
Kao i NSO, te tvrtke osuđuju zlorabu njihovog softvera, ali i ga i dalje bez problema prodaju onima koji su spremni na zlorabe, čini se. I pritom nastoje sačuvati njihov identitet.
Grčka konzervativna vlada i dalje negira kako su koristili Predator protiv Koukakisa i Androulakisa, usprkos tome što je šef obavještajaca Panajotis Kontoleon priznao kako je legalno prisluškivao Koukaisov mobitel uz pomoć lokalnih telekoma.
Premijer Mitsotakis je rekao kako je Androulakis bio stavljen pod istu vrstu nadzora, priznavši kako je to bila pogreška, iako je sve bilo po zakonu.
Kontoleon je dao ostavku, nakon njega i Grigoris Dimitriadis, šef kabineta premijera i njegov nećak, nakon što je povezan s ljudima koji su prodavali Cytroxov softver.
U Mađarskoj zasad nema dokaza kako je vlast koristila špijunski softver protiv novinara i aktivista, ali je poznato kako je Pegasus korišten u toj državi. Čini se malo vjerojatnim da je za to odgovoran netko tko nije povezan s vladom.
Iz Amnesty Internationala upozoravaju kako problemi neće nestati gašenjem jedne tvrtke, grupacije NSO ili bilo koje druge. Potrebno je, kažu, mijenjati zakone kako bi se njihovo djelovanje obeshrabrilo i sankcioniralo.
Kako piše Wired, do toga bi moglo doći nakon što europsko povjerenstvo završi istragu.
