U Ministarstvu zdravstva nedavno je potpisan ugovor o nabavi prvog robotskog kirurškog sustava u Hrvatskoj, u vrijednosti 12 milijuna kuna bez PDV-a (ukupno 15 milijuna kuna), koji bi do kraja godine trebao biti instaliran u Klinici za urologiju Kliničko-bolničkog centra (KBC) Zagreb. Nabavka je financirana bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije.

Prilikom potpisivanja ugovora ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je kako bi sustav trebao biti instaliran najkasnije za šest mjeseci, no moguće je da će zaživjeti već do kraja godine. Osim KBC-ovih liječnika, robotski sustav će za operacije i edukacije koristiti liječnici iz drugih velikih hrvatskih bolnica.

Minimalno invazivni zahvati

Daljinski upravljan robotski sustav Senhance proizvođača TransEnterix Italia S.R.L. sposoban je izvoditi minimalno invazivne kirurške zahvate u različitim kirurškim strukama (urologiji, općoj kirurgiji, ginekologiji i kirurgiji toraksa), a ima i mogućnost nadogradnje sustava, kao i proširivanja operativnih funkcija i opreme.

Sustav je namijenjen za pomoć u preciznoj kontroli laparoskopskih instrumenata za vizualizaciju i edoskopsko rukovanje tkivom, uključujući hvatanje, rezanje, tupu i oštru disekciju, aproksimaciju, podvezivanje, elektrokirurgiju, šivanje, mobilizaciju i retrakciju u laparoskopskoj i torakoskopskoj kirurgiji. Sastoji se od ergonomske upravljačke konzole, četiri robotske ruke i pripadajućih izmjenjivih mikrokirurških instrumenata.

'Za hrvatsko zdravstvo je značajan jer se radi o prvom takvom kirurškom robotskom sustavu čija će uporaba rezultirati velikim iskorakom pri izvođenju ovakve vrste zahvata, s obzirom na to da omogućuje iznimnu preciznost i puno kraće vrijeme oporavka pacijenta.

Uvođenjem robotskog kirurškog sustava Hrvatska slijedi europske i svjetske trendove u minimalno invazivnoj kirurgiji, na obostranu korist liječnika i pacijenata. Nabava ovog sustava također je prvi korak u realizaciji osnivanja Nacionalnog centra za medicinsku robotiku (NCMR)', navedeno je u odgovoru Ministarstva zdravstva na upit tportala.

Što možemo očekivati od Nacionalnog centra za medicinsku robotiku

NCMR će biti uspostavljen u sklopu u sklopu KBC-a Rebro, no vrata će biti otvorena i stručnjacima iz Rijeke, Splita, Osijeka te ostalih zagrebačkih kliničkih bolnica.

Taj bi centar trebao biti odgovoran za izobrazbu ili trening liječnika, kao i razmjenu znanja, te biti inicijator predavanja i konferencija koji doprinose razvoju i razmjeni znanja iz područja medicinske robotike. Također bi trebao okupljati ustanove koje sudjeluju u razvoju medicinske robotike, pružati stručnu podršku, omogućiti prijenos znanja i poticati istraživanja.

U prve tri godine djelovanja NCMR-a valja očekivati najmanje dvije radionice na godišnjoj razini, a potom organizaciju bijenalne znanstvene konferencije (prve možda nakon dvije ili tri godine rada), najavljuju iz Ministarstva zdravstva.

Radionice bi trebale okupljati predstavnike ciljanih grana kirurgije (urologije, ginekologije, neurokirurgije...), ovisno o temi radionice. Kapaciteti ovise o vrsti radionice: primjerice, kliničke bi bile limitirane na kapacitet kirurške sale ili prezentacijske dvorane.

Isprva bi radionice bile ograničene na grupe djelatnika koji su izravno povezani s implementacijom robotskih sustava Senhance i RONNA, da bi se kasnije stečena znanja prenosila na djelatnike ostalih odjela i kliničkih centara u zemlji.

Važan segment djelovanja NCMR-a treba biti otvaranje prema vodećim kliničkim centrima u Europi i ostalim proizvođačima medicinske robotske tehnologije (organizacija predavanja i prezentacija).

U idućih pet godina stižu novi roboti

U prve tri godine NCMR treba pomoći u ovladavanju novim robotskim sustavom Senhance u sklopu specifičnih operativnih programa (npr. urologija i odabrane primjene abdominalne kirurgije), zatim sudjelovati u širenju primjene stereotaktičkog neurokirurškog sustava RONNA (pored KB-a Dubrava, uvođenje na Rebro, kasnije i u druge relevantne kliničke centre).

Nakon dvije godine Centar bi trebao pripremiti uvjete za uvođenje novih kirurških robota u hrvatsku kliničku praksu. 'Realno je očekivati da u roku pet godina Hrvatska ubrzano nabavi tri do četiri nova kirurška robota. Bilo bi dobro da NCMR predvidi radna mjesta za stručnjake koji bi davali kontinuiranu podršku, prvenstveno tehničku, kliničkim centrima koji koriste robotsku kiruršku tehnologiju', ocjenjuju u Ministarstvu zdravstva.

Konačno, NCMR bi trebao biti važan promotor visokih tehnologija u medicini, ne samo u pogledu medijske vidljivosti, već i edukacije javnosti/pacijenata.

U kakvom je odnosu novi sustav s robotom RONNA G4, koji već sudjeluje u obavljanju kirurških zahvata od 2016. godine?

'Robotski sustav Senhance daljinski je upravljani kirurški robot za različite oblike laparoskopskih operativnih zahvata. Njime upravlja kirurg putem daljinskih komandi. RONNA je robotski sustav za stereotaktičke minimalno invazivne neurokirurške zahvate koji radi autonomno na temelju plana što ga zadaje kirurg. Ta dva sustava ni u čemu ne konkuriraju jedan drugome jer su upravljani na različitim principima i primjenjuju se u različitim kirurškim domenama', pojasnili su iz Ministarstva zdravstva.

Prilika za liječenje na svjetskoj razini

'Nabavka daljinski upravljanog kirurškog robotskog sustava Senhance iznimna je prilika za hrvatsko zdravstvo i hrvatsku medicinu', rekao je tportalu Bojan Jerbić, profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje te jedan od kreatora robota RONNA.

Ovakav tip robota predstavljen je u SAD-u 1999. godine. 'Isprva je bio namijenjen za kardiokirurgiju, no ubrzo se pokazalo da se vrlo uspješno može koristiti za različite oblike abdominalne kirurgije. Danas u razvijenim zemljama neke vrste operacija pretežno se obavljaju putem robotske tehnologije, poglavito radikalna prostatektomija.

S obzirom na to da robotska tehnologija u kirurgiji značajno doprinosi većoj kvaliteti zahvata, hrvatski će pacijenti konačno imati priliku za pojedine bolesti dobiti liječenje na svjetskoj razini. Visoke tehnologije nemaju alternativu u modernoj medicini te će nabavka ovog robota potaknuti u hrvatskoj medicini ovladavanje novim znanjima u području suvremene kirurgije, kao i nabavku većeg broja novih medicinskih robota u skoroj budućnosti', prognozirao je Jerbić.

Ne zaostajemo puno za svijetom

Iako Hrvatska tek sada kupuje kirurškog robota (Italija ih, recimo, ima više od 100), može se činiti da zaostajemo za svijetom i u tom segmentu. No, kao što smo već pisali, zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje i Klinička bolnica Dubrava su prije više od deset godina započeli s istraživanjem i razvojem vlastitog robotiziranog sustava za stereotaktičke neurokirurške operacije.

'Naš robot RONNA već više od dvije godine redovno operira u KB-u Dubrava pod vodstvom doc. dr. sc. Darka Chudyja. Po tome smo ispred mnogih europskih razvijenih zemalja. Stečena znanja i iskustva pomoći će nam u ubrzanom ovladavanju ovim novim robotskim sustavom', uvjeren je Jerbić.

Osnivanje Nacionalnog centra za medicinsku robotiku pokazuje ozbiljnost Ministarstva zdravstva u odnosu na tehnologijski razvoj zdravstva u Hrvatskoj. 'S obzirom na interdisciplinarnost medicinske robotike, NCMR će biti važna poluga za prijenos znanja, poticanje istraživačkih projekata i širenje medicinske robotike na razini države', ocijenio je Jerbić.