Prije deset godina Kina je postala treća zemlja koja je poslala astronaute u svemir. Od tada je lansirala samo pet misija s posadom, međutim, svaka je bila uspješna
Novi ambiciozni plan kineske svemirske agencije je izgradnja svemirske postaje koja bi trebala početi možda već 2018.
Prije samo nekoliko godina mala delegacija Astronautskog centra Kine (ACC) obišla je NASA-in svemirski centar Johnson. Predstavnici ACC-a s divljenjem su gledali snimke operacija koje su se uživo prenosile s Međunarodne svemirske postaje (ISS) i iz svemirske šetnje u kojoj se popravljao teleskop Hubble.
Danas je situacija potpuno drugačija. Flota svemirskih šatlova je umirovljena već više od dvije godine, a NASA-in je budžet nedovoljan čak i za skromna istraživanja izuzev onih na ISS-u. ISS bi trebao biti u funkciji do 2020. no ne zna se hoće li se nakon toga moći produžiti.
S druge strane Kina dovršava svoju lansirnu bazu na otoku Hainan s koje će prve rakete tipa Long March 5 poletjeti 2015. Prvi dijelovi kineske svemirske postaje trebali bi se naći u orbiti 2018, a dovršenje bi moglo biti ostvareno do 2023.
Postaja će imati 60 četvornih metara prostora. Središnji modul bit će dug 18,1 m, težit će 20 do 22 tone i bit će povezan s dva laboratorija.
Kina je pozvala svoje međunarodne partnere da joj se pridruže. Ona se već ranije željela priključiti NASA-i i radu na ISS-u, međutim, neki su američki kongresnici jako protiv suradnje s Pekingom.
Sada bi se situacija mogla potpuno okrenuti. Postavlja se pitanje hoće li sada Kinezi htjeti surađivati s Amerikancima? Možda je već prekasno, a i zašto bi, pitaju se američki stručnjaci za svemirska istraživanja.
