Samo sedam zemalja u svijetu 2023. godine imalo je sigurne razine onečišćenja zraka, otkriva novo izvješće švicarske tvrtke za tehnologiju kvalitete zraka IQAir. Svjetsko izvješće o kvaliteti zraka, objavljeno prošli tjedan, oslanja se na podatke s više od 30.000 stanica za praćenje u 134 zemlje, teritorija i regije. Od toga je za 124 utvrđeno da su premašile sigurne razine PM2,5 (fine čestice), prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
Ove mikroskopske čestice, promjera manjeg od 2,5 mikrona, mogu se udahnuti duboko u pluća i čak dospjeti u krvotok. Povezuju se s bolestima srca i pluća, visokim krvnim tlakom, povećanim rizikom od astme, depresijom i tjeskobom te preranom smrću.
vezane vijesti
Kojih sedam zemalja zadovoljava sigurne razine kvalitete zraka?
Sedam zemalja koje su ispunile sigurnu smjernicu od pet mikrograma po kubnom metru zraka (µg/m3) ili manje su Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland. Portoriko, Bermuda i Francuska Polinezija također su unutar sigurnih razina. U Europi je najčišći zrak imao Island s 4µg/m3, a slijede Estonija s 4,7µg/m3 i Finska s 4,9µg/m3.
Počevši od najmanje zagađenih, to su Švedska, Irska, Norveška, Portugal, Lihtenštajn, Danska, Velika Britanija, Andora, Latvija, Ukrajina, Nizozemska, Luksemburg, Švicarska, Njemačka, Belgija, Francuska, Austrija, Španjolska i Rusija.
Europski gradovi pokazali su napredak od izvješća za 2022. s 54 posto u zelenoj kategoriji u 2023. u usporedbi s 39 posto godinu prije, piše Euronews.
Koliko je loše zagađenje zraka u drugim europskim zemljama?
U žutoj kategoriji - koja označava razine onečišćenja do tri puta iznad sigurnog standarda - europske zemlje uključivale su Litvu, Češku, Mađarsku, Maltu, Slovačku, Bugarsku, Hrvatsku, Poljsku, Cipar, Sloveniju i Italiju.
Hrvatska je 2023. pokazala najveći napredak u snižavanju razine PM2,5 (finih čestica), s padom godišnjeg prosjeka za više od 40 posto u odnosu na 2022. To je postigla povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije, iz kojih se sada dobiva više od 31 posto ukupne energije, što je znatno iznad prosjeka EU-a od 23 posto.
Također je uvela politiku postupnog ukidanja ugljena prije 2033., smanjenja emisija metana za 30 posto ispod razine iz 2020. do 2030. te zaustavljanja krčenja šuma do 2030.
U narančastoj kategoriji - do pet puta iznad sigurne razine - bile su Moldavija, Rumunjska, Albanija, Grčka, Turska, Srbija i Crna Gora. Bosna i Hercegovina zabilježila je pad od 18 posto u razinama čestica PM2,5 u 2023. u usporedbi s 2022., ali je i dalje najzagađenija zemlja u regiji. Slijedi je Sjeverna Makedonija - obje su pale u crvenu kategoriju s razinama zagađenja preko pet puta većim od sigurnog standarda. Igdir u Turskoj je najzagađeniji grad u Europi s razinama čestica PM2,5 devet puta većim od sigurnih standarda.
Koje su najzagađenije zemlje na svijetu?
Zemlje s najlošijom kvalitetom zraka bile su koncentrirane u južnoj i središnjoj Aziji, gdje se nalazi 10 najzagađenijih gradova na svijetu. Bangladeš je zauzeo nezavidno prvo mjesto sa 79,9 µg/m3 – više od 15 puta zagađeniji je od godišnje smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za čestice PM2,5.
Pakistan je bio drugi s razinama 14 puta iznad sigurnih standarda. Slijedi Indija s razinama čestica PM2,5 deset puta iznad granice. U zemlji se također nalaze četiri najzagađenija grada na svijetu, a najgori je industrijski Begusarai na sjeveroistoku. Tadžikistan i Burkina Faso bile su četvrta i peta najzagađenija zemlja, obje s razinama čestica PM2,5 devet puta iznad sigurnih standarda.
Prvi put u povijesti šest izvješća IQAira, Kanada je bila najzagađenija zemlja u Sjevernoj Americi, gdje se nalazi 13 najzagađenijih gradova u regiji, piše Euronews.
Zašto su podaci o kvaliteti zraka važni?
Izvješća o kvaliteti zraka važni su pozivi na akciju za smanjenje razine onečišćenja, obično najgoreg u područjima u kojima žive ranjive i nedovoljno zastupljene skupine ljudi. Nedostatak podataka u afričkim zemljama ostavlja trećinu stanovništva kontinenta bez pristupa podacima o kvaliteti zraka, što znači da mnogi nisu mogli biti uključeni u studiju.
'Čist, zdrav i održiv okoliš univerzalno je ljudsko pravo', kaže Frank Hammes, globalni izvršni direktor IQAira. 'U mnogim dijelovima svijeta nedostatak podataka o kvaliteti zraka odgađa odlučnu akciju i produžava nepotrebnu ljudsku patnju. Podaci o kvaliteti zraka spašavaju živote. Tamo gdje se prijavi loša kvaliteta zraka poduzimaju se mjere i kvaliteta zraka se poboljšava.'
'U 2023. onečišćenje zraka postalo je globalna zdravstvena katastrofa', kaže Aidan Farrow, viši znanstvenik za kvalitetu zraka u Greenpeace Internationalu.
