Ron Khazzam glavni je direktor Ubera za srednju i istočnu Europu, zadužen za razvoj međunarodne strategije i poslovne operative u 20 gradova u devet država. Surađuje s lokalnim direktorima na razvitku poslovanja i novih usluga te poboljšavanju postojećih.

U Hrvatsku je došao krajem 2014. godine kako bi ispitao tržište. Tad je bio prvi zaposlenik Ubera u Hrvatskoj, danas vodi regionalno poslovanje iz sjedišta u Amsterdamu u Nizozemskoj.

'Vrlo brzo je postalo jasno kako hrvatsko tržište nudi fantastične prilike. Pokazalo se kako je ta procjena bila točna. Nešto manje od dvije godine kasnije Uber je postao sveprisutan.

Imam osjećaj kako smo se upleli u tkivo Zagreba. Prisutni smo u četiri grada, imamo gotovo 100 tisuća registriranih korisnika i više od 1.500 partnera-vozača, koji ga uglavnom koriste kao izvor povremene zarade', rekao nam je Khazzam na početku kratkog razgovora nakon nastupa na konferenciji Digital Takeover. 

Što Uber vidi kao najveću priliku u Hrvatskoj?

Turizam u gradovima na jadranskoj obali. Hrvatska nije jedina zemlja koja privlači turiste, ali je volumen posjeta koji bilježite je zapanjujući. Velik je to izazov za tvrtku poput ubera kako to najbolje iskoristiti. 

Tijekom ljeta naporno radimo kako bi tijekom tih nekoliko mjeseci ti milijuni ljudi koji dolaze mogli dobiti odgovarajući prijevoz. Pomažemo turistima tako što nudimo mogućnost korištenja aplikacije na njihovom jeziku i plaćanje karticom putem aplikacije. 

No, želimo postati standard i stvarati nova radna mjesta. Spomenutih 1.500 vozača može biti 10 tisuća vozača za dvije do tri godine, ako se zakoni promijene. 

Hrvatska Vlada dosad nije pokazala kako je sklona Uberu. Naprotiv, bilo je govora o ilegalnom radu i zabranama. Kako se namjeravate nositi s time?

Uber želi sudjelovati u raspravi o reformama regulatornog sustava na konstruktivan način, tako što će ponuditi informacije i primjere najbolje prakse. Želimo pokazati što Uber radi u Hrvatskoj, zašto ga ljudi vole i koriste te kako može koegzistirati s postojećim modelima. 

Primjerice, Uber je danas prilično velik u Londonu, reguliran je te supostoji s jednim od najboljih sustava javnog prijevoza na svijetu, kao i s tradicionalnim prepoznatljivim crnim londonskim taksijima. 

Prisutni smo u deset zemalja i oko 35 gradova srednje i istočne Europe. Svi bilježe rast, ali Hrvatska prednjači. Tijekom zadnjeg tromjesječja 2016. godine bila je jedna od tri najbrže rastuće zemlje na svijetu u Uberu.

Gotovo sto tisuća ljudi u Hrvatskoj koristi Uber. Taj broj brzo raste. Naša platforma je fiskalizirana i vrlo ju je lako nadzirati.  Hrvatska bi trebala napraviti regulaciju koja će gledati 30 godina unaprijed, ne 30 godina unazad.

Želimo poručiti kako je to prilika koju digitalna ekonomija nudi, ne prijetnja. Kako ljudi već koriste te usluge te kako postoje primjeri kako se to područje može regulirati.

Zašto je Hrvatska odabrana prva zemlja u kojoj će biti dostupan UberBoat?

Ovdje postoje potreba za takvom uslugom, infrastruktura, eko-sustav vlasnika brodova i privatnih tvrtki koje se bave pomorskim prijevozom. To je jedinstvena prilika.

Korisnicima smo pružili uslugu koja će ih dovesti od zračne luke do hotela, ali ne i na izlet brodom. Tu prazninu želimo popuniti. 

Stoga ćete, kad na ljeto dođete u Split ili Dubrovnik, aplikacijom moći osigurati siguran, pouzdan, legalan i cjenovno prihvatljiv prijevoz do obližnjih otoka. 

Hoće li se Uber širiti i na druge hrvatske gradove? 

Moguće je, jednog dana. Želimo postati sveprisutni, infrastruktura prisutna i pouzdana poput vodovoda. To znači kako trebamo biti prisutni posvuda s niskom cijenom i učinkovitom uslugom. Stoga ćemo se širiti, ne samo teritorijalno već i uslugama. Uvoditi usluge kao što je UberPool, koja će vam omogućiti dijeljenje troškova prijevoza ukoliko netko ide u istom smjeru kao i vi. 

Dosad se pokazalo kako su ljudi skloni ne samo prihvatiti UberPool, već nakon nekog vremena i prijeći na druge Uberove usluge. Takve će usluge omogućiti jeftiniji prijevoz korisnicima, priliku za uštedu za vozačima partnerima i smanjiti prometne gužve.

Kako bi to bilo moguće potrebni su zakoni i propisi koji će olakšati stjecanje potrebnih dozvola i pokretanje poslovanja. Danas je to u Hrvatskoj vrlo komplicirano, zbog čega nam puno potencijalnih vozača odustaje pa ne zadovoljavamo potražnju onoliko brzo koliko bi mogli. 

Zbog toga sporo napredujemo prema ostvarivanju kritične mase potrebne kako bi naš sustav bio učinkovit. U Zagrebu smo veliki, ali ima još prostora za rast. Nadamo se kako će Hrvatska iskoristiti priliku koju joj nudimo.

Hoćete li se uskoro proširiti i na druge zemlje u susjedstvu?

Srbija i Slovenija su nam zanimljive, ali problem je u regulativi. Želimo biti sigurni kako će, ako i kad ponudimo naše usluge na tim tržištima, one donijeti korist gradovima, vozačima i korisnicima. 

Kakav je Uberov stav prema nasilju usmjerenom prema partnerima-vozačima? Kako im pomažete?

Nasilje smatramo ozbiljnim problemom. Incidenti su rijetki, ali se događaju. Surađujemo u punoj mjeri s partnerima i lokalnim vlastima kako bi ti incidenti bili prijavljeni policiji. Policija nam se često obraća za pomoć pri utvrđivanju činjenica jer imamo na raspolaganju tehnologiju koja može biti korisna.

Angažirali smo privatne zaštitarske tvrtke u pojedinim dijelovima Zagreba kako bi brzo reagirale u slučaju kad se nešto dogodi. 

Činimo sve što je u našoj moći. Partneri mogu računati na Uberovu pomoć. Imaju kontakt za slučaj nužde, znaju što im je činiti. Upućujemo ih da u slučaju incidenta pozovu policiju, ostanu mirni i profesionalni te izbjegavaju nasilje pod svaku cijenu.