Brazilska svemirska agencija izvijestila je ovaj tjedan, pozivajući se na satelitske podatke, da je u zemlji dosad zabilježeno 73.000 požara, a više od polovice u Amazoni. To je 84 posto više nego u istom razdoblju lani. Dok požari bjesne Brazilom, slična katastrofa ponavlja se na jugoistoku Azije. Sušna sezona stigla je u Indoneziju, domovinu nekih od najstarijih tropskih šuma na svijetu, a sa sušom su stigli i najgori požari od 2015. Gore Sumatra, Kalimantan i Riau; pobrojano je 700 žarišta.

Panika se širi svijetom. Holivudski glumci pišu angažirane postove, a čuo se i prijedlog da se zbog važnosti ekosustava za planet šumom bogata područja jednostavno izuzmu iz nadležnosti državnih vlasti i stave pod nekakav međunarodni, svesvjetski protektorat. O tim stvarima ne zbore samo idealisti, nego i političari.

'Naša kuća gori. Doslovno. Amazonska prašuma - pluća koja proizvode 20 posto kisika na našem planetu - gori. To je međunarodna kriza. Članovi samita G7, hitno razgovarajte o ovom za dva dana!' zavapio je francuski predsjednik Emmanuel Macron u svom tvitu. Brazilski kolega Jair Bolsonaro taj je prijedlog odmah nazvao 'kolonijalističkim'.

I dok tihi glasovi tvrde da je u Amazoniji požara manje nego prije, s druge strane odzvanjaju optužbe za namjerno paljenje šuma zbog ekonomskih interesa: manje šuma znači više područja za uzgoj stoke, a više stoke znači više uvoza jeftinog mesa u zemlje Europske unije; da ne spominjemo više ekološki pogubnog metana u atmosferi.

Temperature globalno rastu

Što se to događa širom svijeta? Ima li ove godine velikih požara doista više no ikad prije ili smo jednostavno postali osjetljiviji na tu temu pa reagiramo na svaku iskru, pitamo Krešimira Pandžića iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

'O tome gori li ove godine više nego prije ne bi bilo mudro govoriti bez uvida u podatke. U svakom slučaju, stječe se takav dojam', kaže Pandžić. 'Činjenica je da intenzitet požara ovisi o vremenskim uvjetima. A oni se doista mijenjaju. Globalno temperature rastu, manje je vlage, a suše su sve češće. U takvim uvjetima možemo očekivati češće požare.'

Pandžić nabraja uvjete koji potiču nastajanje požara, od većih temperatura, preko suhog zraka, do vjetra, no to gdje će i kada požari izbiti možemo samo pretpostaviti, pa podsjeća na veliki požar u Kaliforniji.

'Sve teorije o prosjecima ponekad padaju u vodu. Vjerujte da bi Amerikanci napravili sve što mogu da su mogli predvidjeti takav požar', kaže Pandžić. 'Uzroka požara može biti bezbroj, no ključno je pitanje uvjeta u kojima oni nastaju i šire se, a ti su uvjeti povećani.'

Direktno ugroženo pola milijarde ljudi, a posredno...

Čemu uopće tolika drama oko požara koji gutaju područja u kojima živi relativno malen broj od sedam milijardi ljudi na planetu? Zašto bi ta slabo nastanjena mjesta zaokupljala toliku medijsku pažnju, čude se cinici, a realisti im odgovaraju da je direktno ugroženo skoro 500 milijuna ljudi.

Posredno, sušna područja i područja izložena dezertifikaciji osjetljivija su na klimatske promjene i ekstremne događaje, uključujući sušu, toplinske valove i olujnu prašinu. A gdje nema vode i hrane, neće biti i ljudi; morat će se preseliti u druge krajeve, što će izazvati daljnje probleme.

'Procjenjuje se da šumarstvo i poljoprivreda proizvode oko 20 posto globalne emisije stakleničkih plinova uzrokovane aktivnostima čovjeka. A polovica emisija vezanih za šumarstvo i poljoprivredu posljedica je deforestacije, smanjenja šumskih površina', upozorava Pandžić, pozivajući se na podatke iznesene na sastanku Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji je početkom kolovoza održan u Ženevi.

Eksploatacija drva i krčenje šuma

Panel je nastao 1988. na poticaj Ujedinjenih naroda, Svjetske meteorološke organizacije i Programa za okoliš UN-a da bi procijenio rizik od klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću. A posljednji izvještaj, Land is a Critical Resource, pokazuje da se zemljište nalazi pod sve većim ljudskim pritiskom, uključujući klimatske promjene koje svojim djelovanjem potiču i ljudi.

'Uz eksploataciju drvne mase i krčenje šuma, u porastu je pojava sve češćih i jačih šumskih požara zbog sve češćih sušnih razdoblja te toplinskih valova u kombinaciji s vjetrom', stoji između ostalog u tom izvještaju.

Iako postoji niz različitih razloga za pojavu šumskih požara, kaže Pandžić, klimatski uvjeti jedan su od bitnih preduvjeta za njihovu pojavu, ali i razmjere. Primjeri ekstremnih šumskih požara vezanih za klimatske uvjete dogodili su se u zadnjih nekoliko godina u Portugalu, Grčkoj i Kaliforniji. Među takve požare spada i onaj u okolici Splita tijekom ljeta 2017.

Klimatske anomalije

'Svi su slučajevi vezani za vremenske uvjete visoke opasnosti od šumskih požara', kaže Pandžić. 'Klimatske anomalije vezane za pojavu toplinskih valova te dugotrajnih suša, odnosno sušnih sezona, mogući su uzrok povećane čestine intenziteta šumskih požara na području Brazila, što bi trebale pokazati naknadne detaljnije analize.'

Stalno se priča o tome kako je ova godina jedna od najvrelijih otkako se bilježe podaci, a opet dojam je da je ovog ljeta bilo manje šumskih požara no prijašnjih godina. Kako to?

'Izbjegavao bih govoriti o tome bez podataka, ali možemo reći da je ove godine ipak bilo više oborina nego sušne 2017. To nije jedini uzrok, ali je važan', objašnjava Pandžić.

Srpanj u Hrvatskoj kišniji od prosjeka

I doista, analiza količina oborina u srpnju ove godine, dostupna na internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda, pokazuje da je ovaj srpanj uglavnom bio kišniji od višegodišnjeg prosjeka. U Slavonskom Brodu palo je 68 posto više, a na Malom Lošinju čak 499 posto više kiše no što je uobičajeno za srpanj. Ekstremno kišno bilo je na dijelu sjevernog Jadrana, a vrlo kišno na širem području Varaždina, Senja, Zavižana, dijelu srednjeg Jadrana i zaleđa te dijelu južnog Jadrana.