U svojem broju od 31. siječnja Novi list je objavio zanimljiv članak o ekološkim aktivnostima Osnovne škole Čavle pod naslovom: Ljekovito bilje Grobnišćine
Iako se vijest na prvi pogled može učiniti lijepim prilogom o hvalevrijednom ekološkom aktivizmu osnovnoškolaca, podrobnije iščitavanje teksta otkriva određene ozbiljne dvojbe.
U sklopu projekta u školi se namjerava provesti upoznavanje učenika ne samo s tradicionalnim ljekovitim biljem, već i s različitim alternativnim metodama liječenja koje nemaju potvrđenu znanstvenu vrijednost, a sve bez stručnog vodstva osoba s odgovarajućim obrazovanjem po standardima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Naime, jedan od glavnih suradnika škole u ovom projektu bit će Centar za profesionalnu aromaterapiju Smilje, a njegova predsjednica je Tatjana Milaković, koja je dosad održala niz predavanja u Knjižnici Čavle na teme kao što su: 'Eterična ulja i čakre', 'Proljetno čišćenje organizma', 'Aromaterapija - kako suzbiti gljivične infekcije', 'Eterična ulja kod prehlade, gripe, upale grla, bronhitisa, sinusitisa, alergijskih tegoba', 'Upotreba eteričnih ulja u kulinarstvu' i sl.
U tekstu se ističe da će se organizirati radionice Male kućne aromaljekarne, učenici će se upoznati s osnovama aromaterapije i pravilnim korištenjem eteričnih ulja, a u svim učionicama postavit će se aromadifuzori. Projekt će se također povezati s predmetnom nastavom, pa će se o eteričnom bilju učiti na satovima biologije, o povijesti fitoterapije u sklopu povijesti, a na vjeronauku o bilju u religijskim obredima.
Aromaterapija nema potvrđene efekte
Ako nekome još uvijek nije jasno u čemu je problem, valja napomenuti da znanost do danas nije potvrdila djelovanje aromaterapije, osim manje-više u smislu relaksacije i placebo učinka, te da je većina stručnjaka smatra pseudomedicinom. Dakle, učenici bi se u sklopu projekta od malih nogu trebali trenirati za nekritičnu konzumaciju kvaziznanosti. Osim toga, poznato je da neka eterična ulja - osobito kada se primjenjuju izravno na koži - mogu izazvati osipe i alergijske reakcije, mogu biti otrovna za domaće životinje (prije svega mačke), a kada se konzumiraju u hrani, neka, poput eukaliptusovog, tujinog ili kaduljinog, čak i u malim količinama mogu izazvati trovanje i oštećenja organa.
Kada je riječ o fitoterapiji, odnosno liječenju biljem, treba znati da nisu sve biljke niti svi biljni lijekovi bezopasni samo zato što su prirodni. Mnoge biljke, poput velebilja (bunike), kužnjaka (tatule) ili brđanke, otrovne su, a mnoge druge, ako se nestručno koriste, ako se upotrebljavaju u određenim biljnim kombinacijama ili pak istovremeno s registriranim lijekovima, mogu izazvati opasne nuspojave.
Europska unija odlučila je stoga od travnja 2011. uvesti strožu regulaciju registracije i prodaje biljnih lijekova, pripravaka i eteričnih ulja u svojim zemljama članicama. Neke zemlje, poput Njemačke, već imaju prilično dobro regulirane standarde kvalitete koja se zahtijeva od biljnih lijekova.
MZOŠ: Škola ima odlične projekte
Glasnogovornik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Duje Bonaci kaže da škole za sve programe koje provode, a koji nisu predviđeni kurikulumom, trebaju imati odobrenje MZOŠ-a.
'U školama se ne može raditi ništa što nije predviđeno školskim kurikulumom. Za dodatne stvari uvijek se trebaju tražiti dodatna odobrenja. Međutim, spomenuta škola inače ima odlične projekte. Iskreno bi mi bilo drago da ima više škola koje imaju takav interdisciplinarni pristup u kojem se znanja različitih predmeta međusobno povezuju. To je krasan primjer kurikulumske nastave koja uključuje i izvannastavnu suradnju. Takav projekt moguće je organizirati i unutar školskog kurikuluma i bez posebne dozvole. No nisam upoznat jesu li je zatražili za ovaj konkretan slučaj', rekao je Duje Bonaci.
Odgovore ravnateljice Tanje Stanković na naša pitanja nismo uspjeli dobiti jer je na bolovanju zbog gripe.