Tim astronoma snimio je i istražio Vrlo velikim teleskopom (VLT) Europske svemirske promatračnice (ESO) najudaljeniji kvazar koji je ikada otkriven
Ovo tijelo koje pokreće crna rupa mase oko dvije milijarde puta veće od Sunca, daleko je najsjajniji objekt ikada zabilježen u ranom svemiru. Rezultati istraživanja bit će objavljeni 30. lipnja u časopisu Nature.
'Kvazari su ključni za istraživanje ranog svemira. To su vrlo rijetki objekti koji će nam pomoći da shvatimo kako su supermasivne crne rupe nastale nekoliko milijuna godina nakon velikog praska', rekao je voditelj studije Stephen Warren.
Kvazari su vrlo sjajne daleke galaksije u čijim se središtima nalaze supermasivne crne rupe. Zahvaljujući snažnom zračenju temelj su za razumijevanje razdoblja u kojem su se formirale prve zvijezde i galaksije. Novootkriveni kvazar, nazvan ULAS J1120+0641, toliko je udaljen od Zemlje da njegovo svjetlo potječe iz razdoblja reionizacije, nakon tzv. mračnog doba. U to vrijeme svemir je bio star tek oko 770 milijuna godina. Svjetlosti je trebalo oko 12,9 milijardi godina da od kvazara stigne do nas.
Iako su astronomi već pronašli i nešto udaljenija tijela, ULAS J1120+0641 je stotinama puta sjajniji od njih te je najdalji objekt koji znanstvenici mogu podrobno istražiti (kliknite na fotografije gore i dolje desno za uvećanje).
Većinu najudaljenijih kvazara nije moguće snimiti u vidljivom dijelu spektra jer se njihovo zračenje, prije nego stigne do nas, ekspanzijom svemira razvuče i postane infracrveno. U potrazi za kvazarom stoga je korišten infracrveni teleskop UKIDSS na Havajima.
'Trebalo nam je pet godina da ga pronađemo', objasnio je Bram Venemans, jedan od autora istraživanja: 'Tragali smo za kvazarom koji će imati crveni pomak veći od 6,5. Bili smo vrlo uzbuđeni kada smo pronašli tijelo s crvenim pomakom većim od 7. Budući da pripada eri reionizacije, predstavlja jedinstvenu priliku za istraživanje 100 milijuna godina povijesti svemira koja je prije bila van našeg domašaja.'
Crveni pomak u frekvenciji svjetlosti udaljenih tijela rezultat je širenja svemira. Naime, frekvencija elektromagnetskih valova pada prema donjem, crvenom dijelu spektra kada se izvor udaljava od nas (kao što pada visina zvuka vlaka koji se udaljava). Što je neki objekt udaljeniji to se brže odmiče od nas, pa je crveni pomak veći. Kozmološki crveni pomak stoga je mjera ukupnog proširenja svemira od trenutka kada je emitirana zraka svjetlosti do trenutka kada je stigla do teleskopa.
'Vjerujemo da na cijelom nebu ima tek stotinjak svijetlih kvazara koji imaju crveni pomak veći od sedam', rekao je autor istraživanja Daniel Mortlock.
Nekih 300.000 godina nakon velikog praska, koji se dogodio prije 13,7 milijardi godina, svemir se dovoljno ohladio da se elektroni i protoni mogu kombinirati u neutralan vodik. Taj je plin ispunjavao svemir sve do početka stvaranja zvijezda nekih 100 do 150 milijuna godina kasnije. Njihovo intenzivno ultraljubičasto zračenje ponovno je razdijelilo atome vodika u protone i elektrone, što se naziva reionizacijom. Ta je era trajala od 150 do 800 milijuna godina nakon velikog praska.