Na temelju njihovih snimaka u različitim dijelovima elektromagnetskog spektra astronomi su konačno napravili prvu kombiniranu fotografiju Andromede (slagalicu pogledajte dolje). Dok je Herschel osjetljiv na infracrveno svjetlo i snima oblake plinova i prašine u kojima nastaju zvijezde, XMM-Newton bilježi rendgenske zrake što ih emitiraju zvijezde na izdisaju.

Fascinantan rezultat predstavljen je u BBC-jevoj emisiji Stargazing live.

Andromeda je svojevrsna blizanka naše galaksije Mliječne staze. Udaljena je svega dva i pol milijuna svjetlosnih godina, također je spiralna i dio je lokalne skupine galaksija. Istraživanja Andromede stoga su odlična prilika za razotkrivanje nekih misterija našeg vlastitog zvjezdanog susjedstva.

Herschel, čija je izgradnja stajala dvije milijarde eura, lansiran je 2009. Opremljen je zrcalom promjera tri i pol metara, najvećim koje je dosad poslano u svemir, a zadatak mu je istraživati evoluciju galaksija i procese u kojima nastaju zvijezde. Njegovi detektori mogu zabilježiti svjetlost koja stiže iz ledenih oblaka plinova i prašine koje zagrijavaju zvijezde što se u njima rađaju. Riječ je o elektromagnetskim valovima velike valne duljine u donjem dijelu infracrvenog spektra. Na Herschelovom dijelu snimke – u žutim i narančastim bojama – vidi se najmanje pet koncentričnih krugova prašine promjera nekoliko desetaka tisuća svjetlosnih godina u kojima se formiraju nove zvijezde.

'Prvi put smo uspjeli postići ovako visoku rezoluciju', rekao je za BBC voditelj promatranja na Herschelu dr. Jacopo Fritz sa Sveučilišta Ghent u Belgiji. 'Obično kada se radi s većim valnim duljinama, poput infracrvene, rezolucije postaju loše. To je problem svjetlosti. Međutim, s većim ogledalom, kakvo ima Herschel, rezolucija je značajno povećana tako da možemo gledati galaksije s dosad neviđenom oštrinom.'

Svemirski teleskop XMM-Newton je pak veteran koji u Zemljinoj orbiti kruži već više od deset godina. U njegovu dijelu fotografije vide se na stotine izvora rendgenskih zraka najgušće raspoređenih u središtu galaksije. Njegovi su detektori podešeni na puno kraće valne duljine koje otkrivaju drukčije, silovitije procese - eksplozije zvijezda, bijele patuljke koji gutaju plinove iz svojih susjeda te propadanje tvari u crne rupe ili neutronske zvijezde – u kojima nastaju X-zrake kratkih valnih duljina i velikih energija. Sva ova zbivanja sastavni su dio životnih ciklusa zvijezda koji se mjere u milijardama godina.

Zvijezde koje eksplodiraju galaksijama šire plinove, prašinu i udarne valove koji pak izazivaju gravitacijske kolapse oblaka i potiču formiranje mladih zvijezda.

'Nove snimke otkrivaju dinamičnu, živu galaksiju', rekao je dr. Mark Kidger iz ESA-inog astronomskog centra u Madridu. 'Najsvjetlije žute boje pokazuju gdje se zvijezde rađaju, a plave mjesta na kojima umiru.'

Slika dolje uključuje i prizore zabilježene u vidljivom dijelu spektra - u njezinom lijevom vrhu nalazi se fotografija koju je snimio Hubble, a pokazuje kako bi mi golim okom vidjeli Andromedu.