Tehnološki sektor ove se godine našao na prekretnici uslijed krize, a investitori su manje skloni ulaganju u rizične projekte. Borba za prikupljanje sredstava nova je stvarnost za tisuće europskih startupa, od kojih su mnogi morali smanjiti planove za širenje jer financiranje rizičnog kapitala opada zbog sporog gospodarskog rasta i rastućih kamatnih stopa. Bez lakog pristupa financiranju, startupi smanjuju troškove i svoje planove rasta. Je li se to prelilo i na hrvatsku startup scenu i ovdašnje investicije?
Kakvi su trendovi u startup ekosustavu, kako se startup scena razvija kod nas, kako investitori biraju projekte za financiranje, koje su ključne lekcije i izazovi s kojima se suočavaju osnivači u vrijeme ubrzanog razvoja tehnologije, neke su od tema koje smo pretresli u razgovoru sa Stevicom Kuharskim, novim partnerom Fil Rouge Capitala (FRC), najvećeg domaćeg VC fonda.
vezane vijesti
U Fil Rouge Capitalu dugo ste godina bili principal, ranije i glavni skaut, a prije toga ste se i sami okušali u osnivanju startupa (Locodels) i poduzetništvu. Odnedavno ste partner u FRC-u. Što to laički rečeno znači i što se time mijenja?
Krajem 2018. godine pridružio sam se Fil Rouge Capitalu kao glavni skaut. U tom periodu u tijeku su bili pregovori s Hrvatskom poštom oko prodaje Locodelsa, startupa koji sam pokrenuo 2015. godine, a to je iskustvo donosilo dodanu vrijednost mojoj ulozi. Od samog početka uživao sam povjerenje partnera FRC-a, Juliena, Rogera i Aleša, te preuzeo odgovornost vođenja nekoliko startupa iz akceleratora.
Kako je vrijeme prolazilo, a moje iskustvo s ove, investitorske strane stola raslo, tako su rasla moja zaduženja, kao i portfelj. Uloga principala, odnosno lead mentora, davanje je podrške timu, otvaranje vrata i povezivanje s relevantnim igračima u njihovoj industriji te općenito pomoć u strategiji i razvoju biznisa. Zahvalan sam Julienu, Rogeru i Alešu na podršci i prilici za nastavak suradnje i rada u ulozi partnera.
Teza je da od 10 startupa uspije samo jedan. Je li to doista tako? Koja je najveća greška što je osnivači rade, i na početku i općenito u početnoj fazi razvoja?
U vrlo ranoj i ranoj fazi razvoja startupa najvažniji je tim – osnivači se trebaju okružiti suradnicima koji su bolji od njih, sposobniji i, u konačnici, A level igrači. Nema mjesta egu i taštini, a u konačnici se sve treba posložiti. Na osnovi toga postavlja se pitanje – a zašto ti suradnici ne bi i sami pokrenuli startup i radili? Prava je razlika u tome što su osnivači više vizionari i skloniji riziku, a manje fokusirani menadžeri. Naravno, savršena kompozicija tima sastoji se od vizionara i menadžera, a upravo takvi timovi mogu lakše osigurati investiciju od onih koji su sastavljeni samo od menadžera ili samo od vizionara.
Koliko se startupi oslanjaju na investicije fondova i inih investitora? Ulazi li se u to s 'ružičastim naočalama'?
Osigurana investicija nije cilj, nego tek sredstvo kojim se dolazi do cilja. Pravi cilj je razvoj biznisa i rast 20-40 posto iz mjeseca u mjesec, a investicija je tu samo da podrži taj rast. Naravno, iskustvo investitora je jednako tako vrijedno jer usmjerava timove tom rastu. Iz perspektive privatnog života, iznosi od 100.000 eura ili 200.000 eura čine se velikima, no za pripremu startupa za rast to je tek početni korak. Proces fundraisinga traje više mjeseci i potrebno je biti izrazito strpljiv u potrazi za prikladnim investitorom.
Što investitori prvo gledaju i kako odlučuju o tome u što/koga će investirati? Koji su faktori ključni?
U ranoj fazi najvažniji je tim koji treba biti i kompatibilan i komplementaran. U praksi to znači da im se znanja i vještine moraju nadopunjavati, a međusobni odnosi biti dovoljno dobri da žele sjesti na piće. Nije dovoljno biti samo poslovni kolega ili partner, potrebno je zajedno živjeti biznis na kojem rade. U kasnijoj fazi i dalje je važan faktor tima, no tada se traže brojke koje će potvrditi njegovu kvalitetu. Potrebno je pokazati da tržište želi proizvod koji startup radi i da je tim u stanju voditi posao koji raste 20 do 40 posto mjesečno.
Kakva je vaša ocjena hrvatskog startup ekosustava i koliko se brzo on razvija, a usto i konkurira na globalnom tržištu? U kojim industrijama je najviše startupa – ima li novih trendova?
U hrvatskom i regionalnom startup ekosustavu prisutan sam od 2011. godine i mogu reći da se iz godine u godinu vidi kvalitativni pomak. Prije desetak godina gledali smo kako Slovenija raste i razvija se, a u posljednjih pet godina vidi se kako rastemo i kvalitetom i kvantitetom ozbiljnih startupa. U tih pet godina imali smo nekoliko uspješnih prodaja – Nanobit, Five, Photomath – te uspješno primljene veće investicije – Rimac, Infobip, Fonoa.
Trendovi u startup industriji traju po nekoliko godina, dok se ne pojavi idući. Prije osam-devet godina apsolutno sve se 'uberiziralo', uključujući moj Locodels. Doba te niše je prošlo. Nakon toga došlo je doba blockchaina i opet se sve i svašta stavljalo na blockchain, bez obzira imalo to smisla ili ne. Danas umjetna inteligencija (AI) iskače posvuda, opet u velikom dijelu slučajeva bez prave potrebe. Oni timovi koji prepoznaju pravi problem i imaju rješenje za njega uspješno će nastupiti na tržištu i osigurati investiciju, bez obzira na aktualne trendove. Naravno, lakše je ako prate supertrendove (uberizacija, blockchain, pa AI), ali to nije nužno.
Koliko novi trendovi i ubrzan razvoj tehnologije utječu na trendove među startupima? Može li se tako danas jedino i konkurirati na tržištu?
Hrvatska za inovacijama koje su prisutne na Zapadnoj obali SAD-a zaostaje 12-18 mjeseci. Uspješno osigurane investicije u tom dijelu svijeta ne garantiraju i uspješnu investiciju u EU. Tržište je drugačije, zakonodavni okvir je drugačiji, život je drugačiji. U startup svijetu potrebno je inovirati, a te inovacije moraju biti tržišno orijentirane. Jedino tako se može biti konkurentan na globalnom tržištu.
Čime se vodite u Fil Rouge Capitalu – u kakve startupe investirate, koliko dugo ih pratite i koji su kriteriji?
U Fil Rouge Capitalu investiramo kroz dva programa – akceleratorski i VC. Akceleratorski program osigurava investicije od 50.000 ili 100.000 eura, a VC program od 200.000 do 1.500.000 eura. Prijave za oba programa su otvorene cijele godine. Finalne evaluacije za akceleratorski program radimo dva puta godišnje, za VC program na dnevnoj bazi. Sa startupima u koje smo investirali smo u stalnoj komunikaciji, pomažemo im mentorski, strateški, pratimo ih prilikom idućih rundi financiranja, u najmanju ruku savjetom i pregovorima.
U koliko ste dosad startupa uložili u Hrvatskoj, ali i regiji? Na koja ste tržišta općenito fokusirani? Jesu li te odluke bile dobre i kakav je i koliko brz povrat ulaganja?
U protekle četiri godine investirali smo u više od 150 startupa. Stotinjak njih prošlo je kroz devet akceleratorskih programa u trajanju od 10 tjedana. Iako osnivači startupa dolaze iz cijelog svijeta, većinom su s područja EU-a i iz Hrvatske. Bez obzira na to odakle dolaze, svi su otvorili kompaniju (j.d.o.o. ili d.o.o.) u Hrvatskoj, zaposlili sebe i druge zaposlenike u njoj.
VC fondovi su u pravilu aktivni pet godina, uz pet godina deinvestment perioda, u kojem se očekuje povrat ulaganja. Od uspješnijih kompanija iz našeg portfelja želim istaknuti Native Teams - ove godine ciljaju na 130.000.000 eura prihoda, TDA, Bloq.it, Gameboost, Ascaliju i Lebesgue. Osim njih, kompanije Hypefy, Menassati, Miret, Perfeqt i Biotech Materials brzo rastu i šire se. Svi članovi FRC tima su na raspolaganju svim startupima gotovo 24/7, a uz nas tu je i moćna mentorska mreža čije članove fokusirano spajamo s njima.
Koliki kapital imate na raspolaganju? Investirate li kroz modele i kako su oni podijeljeni u tom slučaju?
Investiramo kroz dva programa: akcelerator - devet milijuna i VC - 37 milijuna eura. U ovom fondu upravljamo s 46 milijuna eura, a aktivni period investiranja završava 31. prosinca ove godine. Očekujemo da će sva sredstva do tada biti plasirana.
Vidjeli smo da je, konkretno kod tehnoloških tvrtki, došlo do krize, velikog broja otkaza, mnogi su odgodili izlazak na burzu, dionice padaju, a investitori nisu sigurni je li kriza pravo vrijeme za ulaganje u startupe. Kakva je situacija u Hrvatskoj? Tko je na globalnoj sceni u najvećoj opasnosti?
U Hrvatskoj se velik dio IT poslovanja odvija kao usluga, bilo za domaće, bilo za strane naručitelje. U situacijama kada naručitelji odustaju od novih projekata ili dodatnog razvoja postojećih uslužne kompanije nalaze se u problemima. Otpuštanja IT zaposlenika koji su iskusni u razvoju produkata može samo doprinijeti domaćoj startup sceni – developeri poduzetna duha krenut će u razvoj svojih startupa, a tu priliku prepoznaju investitori.
U prošloj većoj krizi nastali su Uber, Airbnb, Square, WhatsApp, Pinterest, Groupon, tako da je kriza svakako dobra prilika za odvažne osnivače. Tržište SAD-a je vrlo dinamično i njegov pad i rast osjećaju i domaće uslužne kompanije, samo je potrebno brzo i odlučno reagirati rezanjem troškova i novim zapošljavanjem.
Kakve su vaše procjene i očekivanja na domaćoj startup sceni?
Hrvatsko startup tržište je dinamično i više je reaktivno nego proaktivno. Bez obzira na to, domaći osnivači rade na novim projektima i produktima koji idu u korak s trendovima i tehnologijom, a tu prvenstveno mislim na AI rješenja. Pored toga što smo dostupni startupima iz našeg portfelja za konzultacije, razgovor i strategiju, rado razgovaramo i s osnivačima startupa u koje nismo investirali i pomažemo im u razmišljanju, promišljanju i na druge načine osim izravne investicije.
Očekujem usporeno investiranje u zrelije startupe, no za one u ranijoj fazi ne bi smjelo biti većih problema. Osnivači se trebaju fokusirati na kontrolirani rast i paziti na troškove. Ako im se fundraising ciklus usporava i produžuje, utoliko što prije moraju biti cash flow pozitivni da bi startup preživio. Bez obzira na pojačan oprez investitora, propulzivni startupi i osnivači s realističnim očekivanjima nemaju problema osigurati novu ili dodatnu rundu investicije.
