Kako još uvijek nije naročito raširena, čini se kako je mreža 4G još uvijek prilična novost. Ipak, prisutna je u različitim oblicima još od 2006. godine. Stoga ne čudi što se već radi na novoj generaciji.

Što bi nam ona mogla donijeti? Technology Review navodi nekoliko tehnologija koje tek stupaju na scenu, a koje bi mogle redefinirati prirodu mreža kakve danas poznajemo i načine na koje ih uređaji koriste.

Prva od njih mogla bi promijeniti ulogu baznih stanica. Trenutno se mobiteli i drugi uređaji spajaju na mrežu tako što stvaraju poveznice za preuzimanje i slanje podataka s obližnjom baznom postajom.

Peta generacija mogla bi se oslanjati na više različitih frekvencija, koje podatke prenose različitom brzinom i imaju raznovrsne karakteristike. To bi moglo dovesti do mreža koje se prilagođavaju trenutnim potrebama uređaja za prijenos podataka.

Istovremeno se pojavljuju nove klase uređaja, koje komuniciraju samo s drugim uređajima, poput primjerice senzora koji odašilju podatke poslužitelju. Ti će uređaji moći odlučiti kad i kako najučinkovitije slati podatke, što će fokus mreža prebacivati s baznih postaja na same uređaje.

Druga nova tehnologija omogućit će prebacivanje na niži frekvencijski raspon, od 3 do 300 GHz, što bi trebalo donijeti ogromno povećanje propusnosti i mrežnih kapaciteta.

Prije no što se to dogodi, morat će biti riješeno nekoliko problema - primjerice, te signale lako blokiraju zgrade, nepovoljne vremenske prilike, pa čak i ljudi, nađu li se između uređaja i odašiljača. Te prepreke nisu nepremostive, pa treba očekivati kako će uskoro biti pronađeno rješenje za njih.

Iduća tehnologija na koju valja obratiti pozornost dolazi pod kraticom MIMO (multiple input-multiple output). Bazne postaje bit će opremljene s više antena koje odašilju puno signala odjednom, a uređaji s više antena koje će ih primati i također odašiljati.

To bi trebalo drastično poboljšati učinkovitost iskorištavanja frekvencija mreže, ali i donijeti veće antene, koje bi mogle biti raspoređene po površini nebodera. Kako će taj problem biti riješen u gradovima sa starijim zgradama, na koje nije tako jednostavno (pa ni estetski prihvatljivo) postaviti ogromne panele, ostaje za vidjeti.

Mreže budućnosti također će oblikovati i pametniji uređaji. Umjesto baznih stanica, signale će preusmjeravati pametni uređaji, birajući pritom između više raznovrsnih opcija. Za novije uređaje to ne bi trebala biti prezahtjevna zadaća.

Konačno, tehnologije pomoću kojih uređaji komuniciraju međusobno bez korištenja mreže bit će ključne za oblikovanje mreža budućnosti. Recimo, mreža senzora može sadržavati deset tisuća uređaja koji odašilju podatke o temperaturi. Bit će lakše podatke slati s jednog uređaja na drugi, umjesto da se svi slijevaju u jednu baznu postaju.