Što je ebola i koliko je opasna za neafričke zemlje?

Virus ebole spada u grupu virusa iz porodice Filoviridae, a uzrokuje bolest iz skupine virusnih hemoragijskih groznica. Ipak, hemoragijski simptomi, odnosno krvarenje iz rana, nosa, očiju, probavnog sustava, vagine i sl. nisu redovna pojava - javljaju se u manje od 10 posto slučajeva. Smrtnost oboljelih kod nekih se od pet sojeva kreće i do 90 posto.

Naziv je dobio po rijeci Eboli u Demokratskoj Republici Kongo, gdje je bolest prvi put prepoznata 1976. u bolnici koju su vodile časne sestre flamanke. Prenosi se izravnim kontaktom s tijelom zaražene životinje ili osobe, odnosno s njihovim izlučevinama i izmetom. Uobičajeno se ne prenosi zrakom, međutim, potvrđeno je da se može prenijeti u sitnim kapljicama koje je moguće udahnuti. Zbog svega ovoga klasificiran je u A kategoriju biološkog oružja. Sve dosadašnje epidemije izbile su u bolnicama s lošim higijenskim uvjetima, među ostalim, preko višekratne uporabe igala.

Prvi simptomi javljaju se vrlo brzo nakon što osoba postane zarazna. Zbog toga, kao i zbog činjenice da se ne širi zrakom, već izravnim kontaktom te zbog visoke stope smrtnosti i prometne izoliranosti uobičajenih žarišta, zasad nema potencijal da se pretvori u epidemiju velikih razmjera.

Simptomi bolesti su bolovi u mišićima, nagli rast temperature, pojačana slabost, grlobolja, glavobolja, proljev, povraćanje, groznica, a ponekad i koma. Još uvijek nije pronađeno nikakvo prikladno cjepivo ni način liječenja. Cjepivo je teško razviti jer postoji opasnost da se kroz rekombinaciju gena stvori još opasniji soj. No genetske promjene virusa stotinjak su puta sporije nego, primjerice, kod ljudske gripe tipa A, a slične kao kod hepatitisa B. Uobičajeni izvori bolesti su zaraženi primati poput gorila i čimpanzi te šišmiši.

Kobne greške u laboratorijima

Ebola se dosad gotovo isključivo javljala u Africi. Nekoliko slučajeva koji su zabilježeni u Rusiji, Švicarskoj i Velikoj Britaniji, svi su bili rezultat laboratorijske pogreške. Obje osobe zaražene u Rusiji su umrle, dok su druge dvije, u Velikoj Britaniji i Švicarskoj, ozdravile.

Reston ebolavirus (REBOV), vrsta otkrivena tijekom epidemije hemoragijske groznice majmuna makaki koji se hrane rakovima 1989. u američkom gradu Restonu, nije patogen za ljude, a zabilježen je i u Italiji te na Filipinima.

Znanstvenike je 2009. zabrinula činjenica da je REBOV na Filipinima uspio zaraziti svinje jer je poznato da su one idealni domaćini za mutacije virusa, u bliskom su kontaktu s ljudima, a i česta su namirnica na našem jelovniku. U inficiranim životinjama otkriveni su različiti sojevi, što pokazuje da je virus neko vrijeme cirkulirao među njima. Virus se sa svinja prenio na ljude, no nasreću nije uzrokovao bolest. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da je meso zaraženih svinja sigurno ako se dobro termički obradi.

Virus može mutirati, no to je teško predvidjeti

Dr. Tatjana Nemeth-Blažić iz Službe za epidemiologiju kaže da se virus ebole nalazi u krvi i tjelesnim tekućinama oboljelih. 'Ebola, kao i druge hemoragijske bolesti iz te skupine, vrlo je zarazna bolest, s ozbiljnim i teškim simptomima te je potreban oprez i korištenje zaštitnih sredstava kod njege bolesnika da se spriječi širenje bolesti - zaštitna odjeća, rukavice, maske, zaštitne naočale i sl. Postoji i teorijska mogućnost da se virus širi aerosolom, npr. u laboratorijskim uvjetima, no taj put prijenosa nije zabilježen među ljudima u prirodnim uvjetima', rekla je za tportal Nemeth-Blažić istaknuvši da je biološke karakteristike mikroorganizama i nastanak novih, nastalih mutacijama teško unaprijed predvidjeti.

Pazite ako putujete u Afriku!

Osobe koje zbog posla ili turizma putuju u zemlje gdje postoji povećani rizik za obolijevanje od zaraznih bolesti, uključujući i ebolu za koju je rizično područje zapadne i centralne Afrike, primjerice zemlje poput Konga, Ugande i Sudana, trebaju se prije puta obratiti liječniku za savjete o čuvanju zdravlja. Dr. Nemeth-Blažić preporučuje da se građani obrate epidemiologu u zavode za javno zdravstvo u svojim županijama ili u Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, u Zagrebu, tel. 01 46 83 004 ili 099 46 83 004.

'Za sve bolesti nastale dodirom sa životinjama i insektima dobro je izbjegavati neposredne kontakte s divljim, ali i domaćim životinjama, bilo živim ili mrtvim. Tako se smanjuje mogućnost ugriza, ogrebotina ili kontakata s potencijalno zaraznim izlučevinama', upozorila je Nemeth-Blažić.

Ne kupujte ilegalno uvezene životinje!

Za životinje koje se uvoze kao kućni ljubimci, kaže Nemeth-Blažić, postoje propisi koji reguliraju kontrolu i propisuju njihove zdravstvene preglede koji se provode u suradnji s Veterinarskom i sanitarnom inspekcijom, kako bi se spriječilo da na tržište i u specijalizirane trgovine dospiju bolesne životinje. Drugim riječima, životinje u legalnim trgovinama morale bi biti sigurne. Međutim, isto ne vrijedi za ilegalno uvezene životinje.