Snijeg nije ekskluzivno hrvatski problem. On ovih dana stvara nevolje i poteškoće u prometu u mnogim europskim zemljama
U glavnom gradu Islanda Reykjaviku tradicionalno problema nema. Ondje se bogati podzemni izvori tople vode prvo koriste za jeftino zagrijavanje kuća, a nakon toga se malo rashlađena upotrebljava za zagrijavanje trgova i asfaltiranih površina.
No u obližnjem Beču takvih izvora nema. Pa ipak austrijske se zimske službe, ali i građani, vrlo dobro nose sa snijegom. Kako im to polazi za rukom? Prije svega zahvaljujući poslovično dobroj organizaciji. Za vrijeme najveće potrebe Beč na uklanjanju snijega i leda može mobilizarati oko 1.400 zaposlenika, a raspolaže sa 380 vozila – velikih i malih teretnih vozila, ralica, traktora i malih utovarivača. Ova vojska čistača marljivo nadzire i uređuje 2.800 km ulične mreže, 23 milijuna m2 cestovnih i kolničkih površina, 26.000 pješačkih prijelaza i 255 km glavne zimske biciklističke mreže. Kako ne bi bilo uskih grla, za potrebe čišćenja snijega uređeno je 15 skladišnih mjesta, 41 silos za sredstva za otapanje leda i tri hale za skladištenje.
Briga o okolišu
Istovremeno bečke vlasti vode veliku brigu o okolišu. Naime, sredstva koja se koriste za čišćenje snijega i smanjivanje klizavosti površina često su štetna za drveće, travnjake, podzemne vode i kvalitetu zraka. Stoga administracija ima stroga pravila kojima se regulira njihova uporaba, a pridržavati ih se moraju i privatne osobe koje su dužne čistiti snijeg pred svojim objektima. Za njih su tiskani posebni leci od 20-ak stranica koji su prevedeni i na druge jezike, između ostalog i na srpski.
Priručnik ističe da se najpoznatije sredstvo za otapanje leda sastoji od preko 95 % kamene soli, a ona zajedno s odmrznutom vodom prodire u tlo i šteti drveću, grmlju i travi jer im oduzima vodu. Stoga je prvo načelo da ga se koristiti samo onoliko koliko je nužno potrebno.
Osim toga pravilnik strogo određuje koja se sredstva za otapanje mogu koristiti na kojim mjestima. U tu svrhu ona su podijeljena u tri skupine.
1 Sredstva na bazi natrija odnosno halogenida: natrijev klorid, odnosno kuhinjska sol (NaCl), kalcijev klorid (CaCl2), magnezijev klorid (MgCl2) i natrijev acetat (CH3COONa).
2 Sredstva koja sadrže dušik: amonijev sulfat (NH4)2SO4) i urea (NH2-CO-NH2).
3 Ostala sredstva kao npr. kalijev karbonat (K2CO3).
Letak ističe da je radi zaštite okoliša u Beču zabranjena upotreba soli odnosno drugih sredstava za otapanje leda koja sadrže natrij ili halogenid u krugu od 10 metara oko travnjaka i drveća. Sredstva za otapanje leda koja sadrže dušik, iako se često koriste kao umjetna gnojiva, predstavljaju veliko opterećenje za okoliš, onečišćuju podzemne vode i dovode do eutrofikacije tla pa su u Beču načelno zabranjena! Dakle, dozvoljena je upotreba sredstava poput soli na 10 metara od bilja te sredstava na bazi kalijevog karbonata koji nije toliko štetan. Zabranjeno je i preventivno korištenje sredstava za otapanje, ali ne i tzv. ovlaženih soli koje sadrže veliki udio vode.
Ova pravila mogu se staviti van snage u ekstremnim okolnostima.
Briga o kvaliteti zraka
U Beču vode brigu i o čistoći zraka, a sredstva koja smanjuju klizavost ulica često sadrže veliki udio štetne prašine. Stoga lokalna administracija zabranjuje upotrebu šljake, pepela, kvarcnog šljunka, kvarcnog pijeska i umjetnog šljunka dobivenog reciklažom betona.
Briga o životinjama
Sredstva za otapanje leda i za zasipanje ulica koja smanjuju klizavost povećavaju sigurnost ljudi međutim, mogu izazvati ozljede i bolove na šapama pasa. Zbog toga se u priručniku vlasnicima ljubimaca preporučuje da prije svake šetnje namažu šape svojeg psa te da ih nakon
šetnje, operu.
Kada zimski uvjeti prođu i vrijeme se proljepša, obaveze Bečana ne prestaju. Naime, oni su također dužni sredstva za zasipanje ulica koja više nisu potrebna očistiti i sakupiti. 'Ne smije se čekati sa čišćenjem i sakupljanjem do proljeća!', upozorava letak. Štoviše i za ovo čišćenje postoje stroga pravila – gdje se ona smiju odlagati, a gdje ne. Naravno, za nepridržavanje svih ovih navedenih i brojnih drugih pravila za koja jednostavno nema dovoljno mjesta u ovom članku, Beč ima predviđene stroge kazne. Sve u svemu čini se da nije lako biti Bečanin. Međutim, zato je taj grad puno puta osvajao počasnu titulu najboljeg grada za život u cijelom svijetu! Zagreb se poneka zna nazivati Malim Bečom; tako ga je prošle godine opisao i britanski Daily Telegraph. Koliko je to istina ovih dana, procijenite sami. A da nismo usamljeni u nezadovoljstvu domaćim službama potvrđuje ovaj video koji je nedavno objavljen na YouTubeu.
