Američka svemirska agencija je na svojim službenim stranicama najavila da će u četvrtak u 14 sati po lokalnom washingtonskom vremenu na konferenciji za tisak (koja će se uživo moći pratiti na NASA-inoj TV) 'predstaviti astrobiološka otkrića koja će utjecati na potragu za dokazima o postojanju vanzemaljskog života'.

Nije to prvi put da je NASA-ina najava važnog otkrića izazvala pravu lavinu manje ili više senzacionalističkih nagađanja i pretjerivanja. Kada se u obzir uzme činjenica da će, prema najavi, u presici sudjelovati neki od najuglednijih američkih znanstvenika s područja astrobiologije, da NASA-ina letjelica Cassini trenutno istražuje Satrun i njegove mjesece te da je ljetos vijest o otkriću neobičnih procesa koji nalikuju na biološke na Saturnovu mjesecu Titanu punila medijske naslove, nije ni čudno što su mnogi požurili zaključiti da bi agencija sutra mogla izići s informacijama o vanzemaljskom životu.

No, kao što smo još jučer pisali, zajedno s najavama senzacije internetom su se proširili i neki demantiji. Tako je Alexis Madrigal, urednik znanosti i tehnologije na stranici TheAtlantic.com, autor knjige o zelenoj tehnologiji, u svojem Tweetu napisao: 'Žao mi je što moram ugušiti uzbuđenje koje je izazvala vijest o mogućem vanzemaljskom životu. Međutim, vidio sam članak koji će o tome izaći u časopisu Science. Nije riječ o tome.' Nedugo nakon toga je dodao: 'Očito nisam jedini. Članak je dostupan novinarima koji imaju pristup sadržajima na EurekaAlertu.'

'Vanzemaljci' već žive među nama?

O čemu je dakle riječ? Je li NASA pronašla neke nove tragove života ili je otkrila nova mjesta pogodna za život ili je pak došla do saznanja o novim mehanizmima koji ukazuju na mogućnost da izvanzemaljske oblike života možemo tražiti i ondje gdje dosad nismo ni pokušavali?

Prema jednom od članaka koji možda otkrivaju temu famozne konferencije, znanstvenici smatraju da bi potragu za drugačijim oblicima života trebalo proširiti na prijašnje i današnje tragove u Zemljinoj biosferi. Naime, neobični oblici života mogli bi postojati pored nas, a da ih mi ne vidimo, jer je njihova biokemija bitno drugačija od naše.

'Astrobiolozi su svjesni da bi izvanzemaljski život mogao biti drugačiji od poznatog te se ozbiljno razmatra mogućnost postojanja tragova neobičnih oblika života na drugim planetima. No dosada se malo pozornosti pridavalo mogućnosti da takvi organizmi postoje i na našem planetu. Ako život relativno lako nastaje u zemaljskim uvjetima, kao što vjeruju mnogi astrobiolozi, onda se on na našem planetu mogao rađati više puta, što za sobom povlači pitanje postoje li, ili su u prošlosti postojale, jedna ili više Zemljinih 'sjenovitih' biosfera', pišu znanstvenici u uvodu novoga izvješća.

U jednom drugom članku znanstvenici pak razmatraju mogućnost da se negdje u svemiru razvio život koji u svojoj biokemiji umjesto fosfora koristi arsen.

'Svi poznati oblici života koriste fosfor (P) u obliku anorganskih fosfata te organske molekule koje sadrže fosfate. Fosfor je svojevrsna kralježnica nukleinskih kiselina od kojih su izgrađeni geni, a također ima važnu funkciju u skladištenju energije u stanicama. Arsen (As) se na kemijskoj tablici nalazi odmah ispod fosfora, a ova dva elementa imaju mnoga zajednička svojstva. No ipak se dovoljno razlikuju da As ne može zamijeniti P u danas poznatoj biokemiji. Arsen je otrovan upravo zato što je dovoljno sličan fosforu da ga organizmi nastoje upotrijebiti kao zamjenu. Pretpostavljamo da su neki drevni organizmi, analogni, ali ipak različiti od danas poznatih, mogli koristiti arsenate u istim biološkim funkcijama u kojima se danas koriste fosfati. Organizmi utemeljeni na takvim neobičnim biokemijskim procesima mogli su podržavati 'sjenovitu' biosferu u ranoj evoluciji života na Zemlji ili na drugim planetima. Takvi organizmi možda i danas neotkriveni postoje u neobično velikim količinama', piše tim znanstvenika u članku predstavljenom u časopisu International Journal of Astrobiology.

Je li NASA otkrila novo stanište pogodno za život?

Konačno, prema izvješću predstavljenom na stranici Ciclops posvećenoj istraživanjima letjelice Cassini nove spektralne fotografije koje je ona snimila otkrivaju da u polarnim predjelima Saturnova mjeseca Enkelada postoje geološki aktivna toplija područja, odnosno pukotine. Iz tih formacija nalik na tigrove pruge uvis se dižu mlazovi vodene pare i čestica leda. 'Naše snimke visoke rezolucije pokazuju da je područje poznato kao Damascus Sulcus jedan od tektonski najaktivnijih dijelova Enkeladovih tigrovih pruga', napisao je član Cassinijeva tima Paul Helfenstein sa Sveučilišta Cornell u New Yorku.

NASA zna kako pripremiti presicu

Da zaključimo, NASA-ini djelatnici službe za odnose s javnošću sigurno su bili svjesni kakve će reakcije izazvati svojim najavama konferencije. Vrlo je vjerojatno da su ih i priželjkivati jer će nakon jučerašnjih naslova NASA-ina stranica koja će uživo prenositi presicu sutra nesumnjivo biti jedna od najposjećenijih. No to nikako ne znači da će NASA-ino otkriće biti nevažno ili nezanimljivo.

Stoga sutra s nama uživo na tportalu pratite konferenciju koja počinje u 20 sati po našem vremenu!