Nakon što je potvrđeno da je i ovogodišnja jesen globalno najtoplija otkako postoje mjerenja, klimatolozi su potpuno uvjereni - i prije nego je godina završila - da će 2023. biti najtoplija u povijesti, ili bar otkako se bilježe takvi podaci. Nekoliko je faktora utjecalo na to, ali najvažniji je onaj ljudski
Proizlazi to iz podataka koje je 6. prosinca objavila Služba za klimatske promjene Kopernik (Copernicus Climate Change Service - C3S), inače dio svemirskog programa Europske unije.
Oni kažu da je ovogodišnja klimatološka jesen na sjevernoj hemisferi, dakle razdoblje od početka rujna do kraja studenoga, najtoplija od 1940., otkako se vodi takva statistika, s temperaturama višim za 0,32 stupnja nego ikad ranije.
vezane vijesti
Podsjetimo, već je potvrđeno da smo ove godine imali najtoplije zabilježeno ljeto, velikim dijelom zbog rekordnog vala vrućina koji je uključivao i niz od tri najtoplija dana. Tijekom godine mjesečni rekordi su obarani u šest mjeseci, a razina zaleđenog mora na Antarktici pala je na najniže vrijednosti otkako su počela mjerenja.
Dosad su ove godine globalne prosječne temperature bile 1,46 stupnjeva više od temperatura u predindustrijsko doba te 0,16 stupnjeva više nego 2016., koja je dosad bila rekordna godina. Sve to navelo je zamjenicu direktora C3S-a Samanthu Burgess da u priopćenju za javnost najavi da će ove godine svi rekordi pasti.
Znanstvenici kažu da je neuobičajeno topla jesen dijelom izazvana El Niñom, klimatskim fenomenom u kojem toplija mora oko ekvatora na globalnoj razini izazivaju rast temperatura. Službeno je počeo u lipnju. El Niño će se nastaviti i u sljedećoj godini, što bi značilo da će 2024. biti vjerojatno jednako topla kao godina na isteku. U posljednje tri godine to se na neki način poništavalo suprotnim fenomenom zvanim La Niña. No kako je 'djevojčica' izostala, tako su temperature na površini mora više nego ikad.
Neki pak smatraju da je na sve možda utjecala i erupcija podmorskog vulkana na Tongi još u siječnju 2022. jer je izbacila rekordne količine vodene pare u atmosferu, a ona je zarobila više topline. No ta je teorija manje vjerojatna.
Jasno, glavni uzrok rasta temperatura globalno je zagrijavanje izazvano stakleničkim plinovima koji su 'zarobili' energiju u atmosferi ekvivalentnoj 25 milijardi atomskih bombi. Taj višak energije nije samo podigao temperature, nego je kriv i za veću nepredvidljivost i štetnost ekstremnih događaja poput El Niña.
I taj je problem sve gori. Znanstvenici su na nedavnoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, (COP28) održanoj u Abu Dabiju, objavili da je emisija ugljika ove godine dosegla nove rekordne razine. Dok se god to događa, ne možemo očekivati smirivanje ekstrema.
Dapače, efekti globalnog zagrijavanja sve su očitiji. U SAD-u je zabilježeno tonjenje nekih velikih gradova, a više od polovice najvećih svjetskih jezera i akumulacija se smanjilo. Neke od dramatičnijih najava su kolaps Golfske struje već 2025. te porast razine mora koje bi moglo preplaviti obalu SAD-a do 2050.
