Pomoćnica ministra za visoko obrazovanje istaknula je da je glavni cilj promjena da se studenti potaknu da se zdravije hrane, da više jedu glavne menije, a manje deserte.

Analize koje je proveo MZOS pokazale su da su studenti do sada oko 25% novca trošili na kolače, pudinge, krafne, sokove i slične stvari koje im nisu neophodne za zdrav život. Sav novac koji se na ovaj način uštedi ići će za izravnije pomaganje studenata kako se to radi u brojnim europskim zemljama kroz stipendiranje onih slabijeg socioimovinskog statusa.

'U Hrvatskoj se za subvencije za studente iz proračuna izdvaja više od 500 milijuna kuna. Međutim, veći dio tih subvencija su neizravne potpore studentima: za prehranu u studentskim centrima, za subvencije za školarine na visokim učilištima, za prijevoz i sl. Samo mali dio, oko osam posto, odnosno oko 40 milijuna kuna, ide za izravne potpore putem stipendija', rekla je Beljo Lučić.

Na novi pravilnik i početak javne rasprave o njemu čekalo se toliko dugo, do početka ljeta, jer je prvo trebalo donijeti izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je u Saboru izglasan 2. srpnja, a danas je stupio na snagu.

Stari pravilnik bio je još iz 2002, a usklađivanja cijena s porastom cijena energenata i ostalog nije bilo već 15 godina, napomenula je pomoćnica ministra. Prema novom pravilniku subvencije države za glavni meni bile bi, gotovo jednake kao i do sada - 72%, a za deserte, sokove i slično 50%. Dodjela subvencija više neće biti mjesečna već tjedna. Drugim riječima, ako student ne iskoristi svoje određene povlastice u određenom tjednu one će se poništiti i neće se moći prenositi na sljedeći te gomilati sve do kraja mjeseca kako je to do sada bilo moguće. Ministarstvo će također inzistirati na tome da sve cijene hrane u cijeloj Hrvatskoj budu ujednačene, čak i u privatnim restoranima za studente, što do sada nije bio slučaj.

Beljo Lučić kaže da će se novim pravilima, među ostalim, smanjiti nepravilnosti u sustavu, odnosno mogućnost zloupotrebe studentskih iskaznica, popularnih iksica.

'Studenti su znali na iskaznice kupiti na stotine čokoladica i potom ih preprodavati', objasnila je.

U izradi novog pravilnika sudjelovali su i predstavnici studenata koji su mu dali svoju potporu.

Svim navedenim novinama moglo bi se uštedjeti između 10 i 15 posto sredstava koja su se trošila na studentsku prehranu. To će ovisiti o tome kako će studenti reagirati na njih – hoće li se povećati konzumacija glavnom menija ili ne. Sva ušteda, ali i neka druga dodatna sredstva iz drugih izvora potrošit će se na stipendije koje će se početi davati već na jesen prema novom pravilniku o stipendijama.

Novi pravilnik o studentskoj prehrani ima četiri ključna cilja:

1)Usmjeriti potporu na nutritivno kvalitetnu hranu
2)Osnažiti ulogu studenata u upravljanju sustavom kroz sudjelovanje u povjerenstvima
3)Osigurati financijsku održivost sustava, ponajprije smanjenjem nepravilnosti
4)Započeti reformu studentskih potpora prema izravnim financijskim potporama

Predstavnici studenata: Novi pravilnik je puno bolji od starog

Predsjednica studenstkog zbora Sveučilišta u Zagrebu Petra Radetić reka je za tportal da se predstavnici studenata slažu da je novi pravilnik puno pozitivniji od dosadašnjeg.

'On će se prije svega primjenjivati u svim menzama u Hrvatskoj', istaknula je i dodala: 'Nama se u Zagrebu neće puno toga promijeniti osim što nam je obećano da će biti više kontrole kvalitete hrane. Puno više će profitirati korisnici manjih menzi u drugim gradovima; njima će hrana čak pojeftiniti. Primjerice studenti u Splitu do danas uopće nisu mogli kupiti studentski meni. Do sada su to imali samo Zagreb i Rijeka.'

Pravilnik se, kaže, radio godinu dana.

'Za snižavanje cijene nije bilo prostora. Kada smo sve stavili na papir, bilo je jasno da se po dosadašnjoj cijeni meni ne može napraviti. Trebalo je napraviti neku realnu cijenu da se ne stvaraju gubici. Za 13 kuna koliko stoje dva obroka u menzi ne može se dobiti niti jedan sendvič u gradu. U Europi ne postoji menza u kojoj za euro možete kupiti ručak. Osim toga od sada će svuda postojati najmanje tri menija – dva obična i jedan vegetarijanski. Na sreću Zagreb je jedini centar u kojem neće poskupljivati domovi. U drugim gradovima su poskupjeli pred ljeto, što smatram bezobraznim.'