Još otkako se prije petnaest godina pojavio bitcoin ljudi iz svih segmenata društva ušli su u svijet kriptovaluta. Jasno, glavni motiv bila je zarada, a ulagače nisu omeli ni teško objašnjivi padovi vrijednosti 'zamišljenog novca', važni su samo trenuci u kojima vrijednost raste. No ima i drukčijih pokretača interesa
Istraživanje provedeno u SAD-u 2022., koje je uključilo nešto više od dvije tisuće ispitanika i objavljeno na znanstvenom portalu Plos One, potvrdilo je neke sumnje koje postoje od početka ove pomame: među ulagačima u kriptovalute ima solidan broj onih za koje bismo mogli reći da imaju i 'mračnije' segmente osobnosti.
Studija koju su objavili istraživači sa sveučilišta u Torontu i Miamiju, naime, ukazuje na to da ih je dosta sklono teorijama urota i posebno korištenju rubnijih društvenih mreža.
vezane vijesti
Koncept digitalne ekonomije koja čuva privatnost ulagača kao zmija noge postoji još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, no tek je bitcoin privukao širu lepezu investitora. Danas se smatra da je vrijednost tržišta kriptovaluta 'teško' 2,5 tisuće bilijuna dolara.
Onima koji ulažu tehnologija omogućava daleko veću razinu privatnosti i tajnosti. Osim toga, sva kontrola stavlja se isključivo u ruke onih koji distribuiraju bogatstvo, daleko od očiju financijskih i državnih institucija. U stvarnosti, upozorava se, kriptovalute su rubni oblik novca kojim barata relativno mala grupa ljudi, što ima više veze s kockarskim žetonima nego s pravim novcem.
Upravo u tom smjeru, stoji u studiji, ulagači u kriptovalute motivirani su nepovjerenjem u mainstream vlasti, a anketirani su pokazali sklonost urotama i alternativnim političkim idejama te smanjenu vjeru u znanost. Dosadašnja slična istraživanja nisu uspijevala povezati ulagače ni s jednom određenom ideologijom, nego su ih 'šetali' po taborima anarhista, libertarijanaca i populista. Neke studije čak su ukazivale na pojačanu sklonost krajnjoj desnici i bjelačkoj supremaciji.
Zato je ovo najnovije istraživanje važno, premda se može dati nešto prigovora uzorku od samo dvije tisuće ljudi. Kognitivni psiholog Shane Littrell sa Sveučilišta u Torontu i njegovi kolege Casey Klofstad i Joseph Uscinski sa Sveučilišta u Miamiju imali su jasan cilj: objasniti odnos između vlasništva nad kriptovalutama s jedne strane te političkim, psihološkim i društvenim osobinama ulagača s druge.
Pokazala se vrlo velika raznolikost u političkim pogledima ulagača, od ekstremne ljevice do ekstremne desnice. No postoji i tendencija zastupanja ideja izvan tradicionalnog političkog spektra, primjerice onih o superiornosti kršćanske religije ili američke nacije. Među ispitanicima ima i deklariranih narcisa, makijavelista, sve do psihopata, sadista... zastupljenih u većoj mjeri nego kod ljudi koji nemaju veze s kriptovalutama. Takva saznanja bliska su dosadašnjim sličnim istraživanjima.
Najviše ulagača u anketi i intervjuima pokazalo je da su u pitanju muškarci koji se u najvećoj mjeri oslanjaju na rubne oblike društvenih mreža kao izvora informacija, vole raspravljati, a istodobno gaje averziju prema bilo kakvoj razini autoritarnosti vlasti.
Ponovimo, uz ovoliki uzorak i metodologiju teško je reći koliko su otkrića reprezentativna, posebno izvan SAD-a, jer su ispitanici bili isključivo Amerikanci. No autori studije smatraju da njihovi nalazi bacaju važno svjetlo za bolje razumijevanje demografije ulagača u kriptovalute u svijetu u kojem povjerenje u tradicionalne strukture i medije značajno opada. A nešto svjetla može baciti i podsjećanje na uglednog domaćeg zagovornika kriptovaluta koji je na početku pandemije covida rekao da je zaraza, koja je dnevno odnosila desetke života, zlatna prilika za svakog punokrvnog ulagača.
