Europski sud pravde proglasio je nevažećim 15 godina star sporazum koji je američkim tvrtkama omogućavao prijenos podataka europskih potrošača na njihove poslužitelje smještene u SAD-u. Obrazloženje? Neodgovarajuće mjere zaštite privatnosti
Sporazum 'Safe Harbour' između SAD-a i Europske unije sklopljen je 2000. godine, kako bi omogućio svakodnevno prekooceansko poslovanje.
Više od 4.400 tehnoloških i netehnoloških tvrtki - među kojima su Facebook, Google i Amazon - koristile su ga kako bi prebacivale podatke na servere u SAD-u i tako izbjegle strži regulatorni nadzor u Europi.
Iako odredbe sporazuma od kompanija zahtijevaju isti tretman europskih podataka kakav bi imali da su poslužitelji smješteni u EU, Sud je prihvatio prigovore prema kojima američka pravila zaštite podataka nisu odgovarajuća za zaštitu europskih potrošačkih podataka.
Naročito ne u svjetlu podataka o masovnom nadzoru i špijuniranju NSA i drugih obavještajnih agencija, koje je iznio zviždač Edward Snowden 2013. godine, a prema kojima su programi za nadzor koristili stražnje ulaze u aplikacije koje su same tvrtke postavile, namjerno ili slučajno.
Najviša sudska instanca u EU u presudi je navela kako su tvrtke obvezne 'zanemariti, bez ograničenja', zahtjeve vezane uz zaštitu privatnosti predviđene sporazumom 'Safe Harbour' koji se odnose na pritisak vladinih agencija za pridobivanje podataka potrebnih za provedbu zakona i nacionalnu sigurnost.
'Iz predočenih dokaza jasno je kako točnost velikog dijela Snowdenovih otkrića nije sporna. Sud je stoga zaključio kako osobni podaci, jednom kad su prebačeni u SAD, postaju dostupni NSA-i i drugim agencijama zaduženim za sigurnost, poput FBI-ja, za masovan i neselektivan nadzor te presretanje', navedeno je u izjavi Suda.
Bez zaštite 'Safe Harboura' američke tvrtke bit će podvrgnute pomnom pregledu svakog od 28 nadzornih tijela zaduženih za zaštitu podataka na nacionalnoj razini. Morat će također prilagoditi poslovanje i politike zaštite pojedinačnim zahtjevima svakog od tih tijela, žele li i dalje prebacivati podatke u SAD. Velike kompanije koje već posluju u Europi to može dosta koštati, dok bi manje tvrtke moglo pokopati.
Presuda je stigla nakon tužbe austrijskog studenta prava Maxa Schremsa protiv Facebooka, u kojima je tvrdio kako njegova privatnost nije bila zaštićena protiv njuškanja NSA. Schrems je tužbu podnio u Irskoj, gdje je Facebookovo središte za europsko poslovanje.
Irski povjerenik za zaštitu podataka odbio je tužbu, s obrazloženjem kako su Facebookovi prijenosi podataka pokriveni sporazumom 'Safe Harbour'. Schrems se žalio, pa je slučaj na kraju završio pred Europskim sudom pravde.
Više:Tech Times
