Velika kataklizma u kojoj se u proteklih 350 milijuna godina odvija sraz nakupina galaksija nazvana je Pandorin grozd, odnosno klaster jer su u njoj zabilježene brojne neobične pojave.

Znanstvenici vjeruju da bi istraživanje Pandorinog grozda trebalo razotkriti neke misterije tamne tvari koja sačinjava oko 83 posto ukupne materije vidljivog svemira (na običnu tvar otpada tek 17 posto). Rezultati studije bit će objavljeni u časopisu Royal Astronomical Society. 

Klasteri galaksija su najveće poznate strukture u svemiru koje se sastoje od stotina galaksija i trilijuna zvijezda te golemih količina plinova i tamne tvari. Dosad je zabilježeno vrlo malo njihovih međusobnih sudara.

Britanski astronom Richard Massey iz Kraljevske promatračnice u Edinburghu kaže da je ovakve kataklizme, ako se iz njih želi nešto naučiti, potrebno otkriti u pravom trenutku.

'Ako ih snimite prije sudara, one izgledaju kao obične nakupine galaksija', objasnio je Massey:

'Svi plinovi i galaksije te tamna tvar međusobno se privlače vlastitom gravitacijom tako da će se tijekom dugog razdoblja okupiti u jedan veliki grozd. Morate ih uhvatiti u pravo vrijeme neposredno nakon sraza u kojem je sve privremeno još razdvojeno.'

Astronomi su Pandorin klaster koji je službeno poznat kao Abell 2744, otkrili upravo u takvom trenutku. Naime, on je još do nedavno izgledao poput tisuća drugih grozdova galaksija, međutim, tim dr. Masseyja je shvatio da nešto nije kako treba nakon što je teleskop Chandra ondje otkrio izuzetno vruće plinove. Rezultati su ih ponukali da neobična zbivanja pokušaju podrobnije istražiti teleskopom Hubble. Legendarna svemirska promatračnica svojim je instrumentima omogućila astronomima da naprave kartu razdiobe tamne tvari na temelju efekta koji je poznat kao gravitacijska leća. To je pojava u kojoj teška, ali nevidljiva tvar gravitacijom iskrivljuje putanje zraka svjetlosti i stvara višestruke slike zvijezda i galaksija koje se nalaze iza nje:

'Dobili smo kombiniranu sliku galaksija, plinova i tamne tvari koju možemo sastaviti kako bi dobili cjelovit prizor sa sva tri sastojka.'

Budući da tamna tvar slabo reagira s običnom, na snimci se vidi da je prošla kroz Pandorin grozd i izašla 'ogoljena' na drugoj strani, što bi astronomima trebalo olakšati istraživanja.

'Galaksije i plinovi kompliciraju opažanja kada se nalaze na istom mjestu na kojem i tamna tvar', rekao je Massey. 'Kada je tamna tvar ogoljena i nije prekrivena drugim stvarima, to je dobra prilika za istraživanja jer lakše možemo shvatiti što se zbiva.'

Postojanje tamne tvari predvidio je još 1934. švicarski astronom Fritz Zwicky nakon što je na temelju orbitalnih brzina galaksija u grozdovima uočio da u njima nedostaje masa koja bi ih uzrokovala. Njezinu nazočnost u svemiru kasnije su potvrdila promatranja brzina rotacije galaksija te gravitacijskih leća te razdiobe vrućih plinova u galaksijama i grozdovima galaksija. Tamna tvar ne zrači elektromagnetske valove, ne apsorbira ih niti reflektira, tako da nije samo tamna, već je i potpuno prozirna.