Znanstvenici su donedavno uglavnom mislili da su superbakterije slabije od običnih u okruženju bez lijekova jer troše više resursa kako bi održale svoju otpornost, što se pak očituje u njihovom sporijem razmnožavanju
Međutim, nova studija objavljena u časopisu PLoS Genetics pokazala je da neke bakterije otporne na antibiotike mogu nadživjeti svoje obične srodnike čak i kada u blizini nema lijekova. Ovi rezultati navode na zaključak da nam za borbu protiv njih neće biti dovoljno samo opreznije korištenje antibiotika.
Brže razmnožavanje
U svojoj studiji stručnjaci su otkrili da se oko 10 posto sojeva E.coli otpornih na lijekove u petrijevim posudama dijeli brže od neotpornih bakterija. Da stvar bude gora, postotak otpornih bakterija koje se brže dijele od običnih porastao je na 32 posto kada su razvile dodatnu otpornost kroz mutacije ili razmjenu s drugim bakterijama - gotovo pola ovih novih sojeva E.coli dijelilo se brže od onih koje su imale samo jednu vrstu otpornosti.
'To se može usporediti s računalom koje, nakon što je zaraženo virusom, počinje brže raditi', objasnio je voditelj istraživanja Francisco Dionisio sa Sveučilišta u Lisabonu u Portugalu.
Otpornost patogena na antibiotike jako brine znanstvenike jer vodi do stvaranja opasnijih, teško izlječivih upala. Bakterije je stječu na dva glavna načina: kroz mutacije u DNA ili, što je češći slučaj, kroz preuzimanje rezistentnih gena od drugih organizama preko tzv. horizontalnog prijenosa.
U ranijim istraživanjima znanstvenici su primijetili da superbakterije uglavnom gube svoju takmičarsku prednost u okruženju u kojem nema antibiotika. Primjerice, danski poljoprivrednici uspjeli su smanjiti otpornost bakterija na antibiotike za oko 90 posto nakon što su dobrovoljno odustali od primjene antibiotskih pospješivača rasta u uzgoju peradi i svinja. Glavni uzrok ove pojave jest činjenica da održavanje novostečenog dijela DNA troši puno više staničnih resursa.
Alternativa antibioticima
Jim Caryl, stručnjak za otpornost bakterija na Sveučilištu Leeds u Velikoj Britaniji, kaže da bi se protiv problema na koji je ukazala nova studija znanstvenici mogli boriti ciljanom uporabom antibiotika koji najviše iscrpljuju bakterije.
Dionisio smatra da bi se trebale pronaći i alternative antibioticima. 'Trebaju nam lijekovi koji će zaustaviti prijenos genskih elemenata među bakterijama. Nevjerojatno je da još uvijek nemamo dobra rješenja za to', rekao je.
