U 1950-ima, kada je stvarana ova SF priča, računala su bila tek u povojima, a slavni je književnik mogao samo sanjati da bi za nekoliko desetljeća njegova ideja mogla postupno ući u domenu stvarnosti.

Iako je još uvijek prerano reći da suvremeni uređaji ostvaruju najave iz 'Zaklade', superračunalo Nautilus na University of Tennessee's Center for Remote Data Analysis and Visualization pokazuje da taj cilj nije projekt koji pripada dalekoj budućnosti. Naime, Kalev Leetaru, pomoćni direktor za analitiku novinskih medija, nedavno je utvrdio da je Nautilus, na temelju analize baze podataka u kojoj je pohranjeno oko 100 milijuna članaka, uspio predvidjeti razvoj arapskog proljeća i prilično dobro definirati područje u kojem se skrivao Osama bin Laden. Bazu su uspostavile američke i britanske špijunske agencije, a u njoj se nalaze informacije iz gotovo svih novinskih izvora u svijetu, među kojima i iz cjelokupne edicije New York Timesa od 1945. do 2005. te Google Newsa od 2006. do 2011. Analizirajući tekstove priča, njihovu geografsku lokaciju i njihove tonove, kako negativne, tako i pozitivne, Nautilus je došao do zaključaka koji su se vrlo dobro podudarili s ključnim događanjima na terenu.

Primjerice u Egiptu je ton članaka o predsjedniku Hosniju Mubaraku s razvojem prosvjeda postajao sve negativniji sve dok egipatski čelnik konačno nije podnio ostavku. No Nautilus ne analizira samo tonove, već i njihove promjene kroz vrijeme. Tako je prema Leetaruovom nalazu saudijska vlada opstala na vlasti jer je ton vijesti u toj zemlji ostao podjednako negativan kao što je bio i u prošlosti. S druge strane, tonovi u Tunisu i Egiptu u ovoj su godini dosegnuli samo dno. Leetaru ističe da su mnogi stručnjaci za Egipat bili uvjereni da će Mubarak uspjeti ugušiti nemire, baš kao i mnogo puta dosad. No ne i Nautilus.

Lokaciju na kojoj se skriva Bin Laden superračunalo je definiralo kao krug s promjerom od oko 200 km oko Abbottabada u kojem je terorist likvidiran. Kako bi ga otkrio, Nautilus je analizirao koliko se često Bin Ladenovo ime povezuje s nekim geografskim područjem te povezivao gradove spomenute u novinskim vijestima.

Superračunalo je opremljeno sa 1024 Intelove jezgre Nehalem i ima ukupnu moć obrade podataka od 8,2 teraflopa. Na temelju medijskih izvješća stvorilo je golemu mrežu podataka tešku 2,4 petabita koja uključuje 10 milijardi ljudi, mjesta, stvari i aktivnosti povezanih u 100 trilijuna odnosa.

Nautilus za sada još uvijek nije sposoban precizno predviđati budućnost društvenih zbivanja. Međutim, Leetaru kaže da je slično bilo i s vremenskim prognozama. U početku računala nisu imala puno bolje rezultate od pukih nagađanja, no njihove su analize danas već prilično pouzdane. Superračunala nikada neće moći predvidjeti svaku reakciju nekog pojedinca, no bit će sposobna reći što bi se primjerice moglo dogoditi nakon samozapaljenja Mohameda Bouazizija u Tunisu.

Jasno je da bi za projekt mogle biti jako zainteresirane vojne i civilne špijunske agencije. No Leetaru ističe da o njihovim mogućim upitima ne može govoriti.