O međunarodnome natječaju Zid poslovnog uspjeha razgovarali smo sa Svenom Marušićem, direktorom tvrtke InfoCumulus i jednim od njegovih ambasadora.

Trenutačno se za titulu najboljeg koncepta poslovne aplikacije natječe oko 200 aplikacija iz svih grana industrije. Predstavljene aplikacije ocjenjuju potencijalni poslovni korisnici, a dosad je glasovalo više od 33 tisuća ljudi.

Natječaj je namijenjen nezavisnim programerima i osnivačima startupova koji bi htjeli promovirati svoju aplikaciju i osigurati joj dostupnost širokoj publici. Najbolje startupove možete birati i vi, a sve čekaju zanimljive nagrade. Glasovanje završava 30. lipnja.

Kako ocjenjujete ovaj natječaj? U čemu vidite njegove prednosti u odnosu na druge?

Zanimljiviji je jer ga provodi tvrtka koja je prisutna na domaćem i stranom tržištu. Uz Hrvatski telekom se vezuje značajna snaga i prepoznatljivost samog brenda, a za startup tvrtke upravo takva podrška često može biti značajnija od samog novca. Kao prednost bih izdvojio i nagrade koje se dodjeljuju uključuju te podršku u prodaji i marketingu, ono u čemu HT može najviše pomoći svojim partnerima.

Jesu li ovakvi natječaji najbrži put za predstavljanje novih ideja?

Vjerujem kako mogu biti najbrži način za komercijalizaciju dobrih ideja. Međutim, ideje same po sebi nisu dovoljne pa je bilo kakva dodatna pomoć u ostvarivanju - novac, resursi, marketing, prodaja - nužna za uspjeh. Dakle, nadam se kako će mnoge dobre ideje iz ovog programa ugledati svjetlo dana, a neke od njih biti bitne u odnosu na sva postojeća rješenja na domaćem i svjetskom tržištu.

S obzirom na veliki međunarodni potencijal, smatrate li da dobitnici nagrada imaju šanse da im  kompanije zažive i kad nagrade presuše?

Ideja je same nagrade omogućiti malim tvrtkama da što kasnije presuše njihovi izvori financiranja. To je ujedno najveći izazov za svaki startup. Nadam se kako će barem jedna tvrtka uz pomoć HT-a ugledati samoodrživo svjetlo na kraju tunela. Siguran sam kako dobitnici imaju šanse, pogotovo ako im se otvore neki od međunarodnih kanala distribucije proizvoda.

Očekujete li plasman pobjedničkih ideja realiziranih u drugim državama u Hrvatskoj?

Zašto ne? To je valjda sastavni dio globalne tržišne utakmice, u koju se startupi po definiciji upuštaju za razliku od tvrtki dominanto orijentiranih na domaća tržišta.

Osim ovakvim natječajima, kako vidite suradnju velikih kompanija i startupova?

Taj proces bih nazvao 'outsourcing inovacija'. Velike tvrtke su dizajnirane za operativnu egzekuciju standardnih poslovnih procesa. Zaziru od rizika i bilo kakvih remetilačkih utjecaja koji bi mogli ugroziti postojeće izvore prihoda.

U takvim velikim i etabliranim tvrtkama je gotovo nemoguće izolirati neke male inovativne otoke. Zato vjerujem kako je suradnja velikih kompanija i startup tvrtki nužna za bilo kakvu inovaciju u poslovnim procesima i ponudama velikih kompanija.

U nekom kontroliranom procesu potrebno je industrijalizirati inovacije koje dolaze iz startup svijeta. Rekao bih da je to sasvim prirodna suradnja.

Što savjetujete natjecateljima koji neće dobiti nagradu na natječaju?

Nadam se kako neće odustati od svojih ideja. Thomas Alva Edison nije prepoznao izmjeničnu struju dok ga je Nikola Tesla pokušavao nagovoriti da krenu u novi biznis. Oracle nije prepoznao Thomasa Siebela i CRM kao poslovnu priliku dok je glavni tvorac Siebela bio zaposlenik Oraclea. Kasnije su tu tvrtku kupili za nekoliko milijardi dolara. Takvih je primjera bezbroj u povijesti poslovanja i IT-a.

Zašto su cloud rješenja važna za startupove?

Cloud je jedini način da vam aplikacija, usluga, rješenje, što god to bilo uistinu postane globalno u smislu skalabilnosti, jednostavnosti za isporuku ili naplatu korisnicima. Zbog toga više ne trebamo govoriti o cloudu kao trendu koji dolazi, nego ga trebamo prihvatiti zdravo za gotovo.

Kako ocjenjujete startup zajednicu u Hrvatskoj?

Vrlo je živahna. Perjanica našeg IT-a, usudio bih se reći. Količina energije i entuzijazma koja se vidi u njoj je suprotna depresiji i očajanju koje smo navikli gledati u ostalim granama gospodarstva. Važno je pomagati startupove, ne toliko zbog realnog učinka koji oni imaju na gospodarstvo, koliko zbog nade kako će se dio njihova optimizma preliti i na ostatak društva.

Mogu li startupovi biti zamašnjak određenog dijela hrvatskog gospodarstva?

Nažalost, nisam siguran kako startup scena može biti dovoljna da pokrene naše gospodarstvo. Ona može biti dobar katalizator novih ideja, neki oblik laboratorija za velike kompanije. No standardne grane industrije moraju prve povući naprijed. Nakon toga startup scena može samo procvjetati.