Prošlo je 25 godina od trenutka u kojem je Jeff Bezos uložio deset tisuća američkih dolara kako bi pokrenuo online knjižaru u Seattleu u Sjedinjenim Državama.

Iako su on i prvi zaposlenici isprva prodavali knjige iz njegove garaže, s vremenom se taj pothvat prometnuo u jednu od najvećih trgovina na svijetu i tvrtku kojoj po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti nema premca, a Bezos je postao najbogatiji čovjek na planetu, skinuvši s trona Billa Gatesa.

Te 1994. godine organizacija National Science Foundation (NSF) nadgledala je internet u SAD-u. Korištenje mreže svih mreža u komercijalne svrhe nije bilo dozvoljeno u njenim ranim godinama, ali u NSF-u su uklonili to ograničenje upravo te godine.

Prije no što je Bezos pokrenuo Amazon brojni korisnici neta protivili su se otvaranju interneta u komercijalne svrhe. Bračni i odvjetnički par Laurence Canter i Martha Siegel 12. travnja 1994. pokrenuli su prvu oglašivačku kampanju na Usenetu, što je kao posljedicu imalo ne samo val kritika, već navodno i prijetnje smrću.

Danas bismo njihovu objavu zvali neželjenom porukom ili spamom, ali su u povijest ušli kao prvi koji su komercijalno koristili internet, piše Digital Trends.

Pioniri komercijalnog interneta

U prvih mjesec dana rada Amazon je imao kupce u 45 država u inozemstvu i svih 50 saveznih država u SAD-u. Brzorastući biznis ubrzo se našao u klinču s velikim igračima poput Barnes & Noblea.

Kako bi prikupili kapital za daljnji razvoj, ušli su u javnu ponudu dionica u svibnju 1997. Tada je tržišna vrijednost Amazona procijenjena na 300 milijuna američkih dolara, a 3. srpnja ove godine iznosila je 960,65 milijardi američkih dolara.

Brzo su uz knjige uveli druge kategorije, pa i postali platformom na kojoj drugi trgovci mogu prodavati svoju robu i usluge. Od 2003. aktivan je Amazon Web Services (AWS), dio tvrtke koji je isprva licencirao Amazonovu platformu za e-trgovinu drugima, da bi se kasnije preobrazio u velikog igrača među ponuđačima usluga u računalnom oblaku koji u zajedničku blagajnu donosi značajan dio prihoda.

Prije pet godina predstavili su pametni zvučnik Echo, prvi uređaj u nizu sličnih koji će prerasti u platformu glasovno upravljanih kućanskih uređaja. Amazon je u međuvremenu preuzeo druge brendove kućanskih uređaja, među kojima su između ostalih bili nadzorna kamera Blink i video kućno zvono Ring.

Nitko kao Prime

Kad su 2005. pokrenuli program Prime, obećanje o isporuci u roku od dva dana svim njegovim članovima činilo se nerealističnim, čak i uz godišnju članarinu od 79 dolara. No taj servis sad ima sto milijuna članova diljem svijeta koji redovno plaćaju 110 dolara mjesečno, a kojima paket može stići na kućnu adresu i za samo dva sata. Većina dostava putem Primea uključuje besplatnu dostavu u roku od jednog dana.

Teško je precijeniti koliko je Prime pomogao Amazonu. Prema istraživanju iz svibnja ove godine, 95 posto odraslih osoba u SAD-u kupilo je nešto od Amazona u zadnjih godinu dana. Od onih koji su kupili nešto njih 71,3 posto članovi su Primea.

Prvi Amazon Prime Day, ljetna rasprodaja namijenjena članovima Primea, održan je 2105. Tad su obradili više od 1150 transakcija koje su svake sekunde donijele 41 tisuću dolara tijekom 36 sati, koliko je trajalo događanje. Prošle godine prodali su više od sto milijuna proizvoda i ostvarili prihod od 3,6 milijardi dolara. Ove godine Amazon Prime Day trajat će dulje - 48 sati.

Rast poslovanja djelomično je posljedica strategije koja izbjegava uobičajeni fokus na profit iz kvartala u kvartal. Amazon od početka stalno ulaže u sebe kako bi povećao doseg poslovanja i proširio se na druga područja, poput streaminga glazbe i videa. Iako su im prihodi dramatično počeli rasti još 2005., neto zarada ostala je blizu nule sve do 2015. Za prošlu godinu prijavili su 232,89 milijardi dolara prihoda i samo 10,07 milijardi dolara zarade.

Radnički prosvjedi

Uzlet, naravno, nije prošao bez teškoća i izazova. Radnici u SAD-u, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i drugim državama žale se na neljudske uvjete rada i (pre)visoke radne kvote zbog kojih lako mogu izgubiti posao ako ih ne ostvare.

Problema je bilo i oko zaštite privatnosti, naročito zbog pametnog digitalnog pomoćnika Alexe koji je zadržavao snimke glasa Amazonovih korisnika iako su ih ovi obrisali, navodno kako bi ih u toj tvrtki koristili za poboljšanje komunikacije s korisnicima. Kasnije su neuspješno brisanje pripisali softverskoj pogrešci, koja je - opet navodno - u međuvremenu uklonjena.

S drugim tehnološkim divovima Amazon se našao pod istragom američkih federalnih vlasti zbog mogućeg kršenja zakona o trustovima i monopolu. Mnogi su zabrinuti zbog toga što mali broj tvrtki drži de facto kontrolu nad digitalnim sadržajem, komunikacijom i e-trgovinom.