'Proveli smo temeljitu analizu šteta na nacionalnim razinama te je sad jasno je da su izravni gubici uzrokovani poplavama, potresima i sušama bili podcijenjeni za najmanje 50 posto. Od početka stoljeća izravni gubici u prirodnim katastrofama iznose oko 2,5 trilijuna USD', rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

'Gospodarski gubici u katastrofama su izvan kontrole i mogu se smanjiti samo partnerstvom s privatnim sektorom koji je odgovoran za 70 do 85 posto svih svjetskih ulaganja u nove zgrade, industriju te malo i srednje poduzetništvo. Načela smanjenja rizika katastrofa moraju se poučavati u poslovnim školama i postati dijelom ulagačkog razmišljanja', dodao je prvi čovjek svjetske organizacije.

UN je također upozorio da je svijet, po prvi put u povijesti, doživio tri uzastopne godine u kojima su godišnji ekonomski gubici premašili 100 milijardi dolara zbog enormnog povećanja izloženosti industrijske i privatne imovine ekstremnim katastrofama. Samo prošle godine oni su iznosili 138 milijardi dolara. Dobar primjer i upozorenje su štete koje su uzrokovali potres i tsunami u Japanu, uragan Sandy u središnjoj Americi i SAD-u te poplave na Tajlandu.

Velike štete trpi i jugoistočna Europa

U Ženevi je se ovih dana održava konferencija Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNISDR) na kojoj sudjeluje oko 4.000 predstavnika iz cijelog svijeta, među kojima i iz Hrvatske koja je članica transnacionalnog projekta zemalja Dunavskog bazena.

Sudionicima će se danas obratiti predstavnici transnacionalnog projekta SEERISK koji uključuje 20 partnera iz devet zemalja Austrije, Bugarske, BiH, Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Slovenije.

Prema SEERISK-u u ovoj regiji postoje neka područja u kojima su poplave glavna opasnost, u drugima prijete nepredvidljiva grmljavinska nevremena ili pak suše koje uzrokuju velike štete u poljoprivredi.

Njihovo izviješće ističe da su učestalost i intenzitet katastrofa u južnoj i istočnoj Europi u porastu zbog klimatskih promjena. Cilj SEERISK-a je osigurati podizanje svijesti, povećati pripremljenost te popuniti institucionalne praznine kako bi se intenzivirala međudržavna suradnja zemalja regije na smanjenju rizika i posljedica katastrofa.

Prošlogodišnja studija 'Procjena ranjivosti od klimatskih promjena Republike Hrvatske' pokazala je da se gotovo četvrtina hrvatskoga gospodarstva temelji na sektorima koji su ranjivi na klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete, što uključuje i poljoprivredu i turizam koji godišnje prihoduju oko 9,23 milijarde eura.

Samo od 2000. do 2007. ekstremni vremenski uvjeti, uključujući suše i poplave, prouzročili su u poljoprivrednom sektoru štetu koja je u prosjeku iznosila 173 milijuna eura. Suše su pogodile hrvatski energetski sektor. Samo 2003. godine koštala je Vladu između 63 i 96 milijuna eura, koliko su iznosile naknade zbog gubitaka u proizvodnji struje zbog manjih protoka rijeka.

Prema studiji toplije bi vrijeme također moglo pogodovati širenju bolesti koje se prenose hranom, vodom i insektima te intenziviranju alergija.