Tesla je u svojih 86 godina života zabilježio više od 300 patenata i preko 700 izuma, a neki od njih su otvorili put izmjeničnoj struji, električnim motorima, laserima, daljinskim upravljačima, radiju i još mnogo čemu. Sve spomenuto temelje ima u 'tvrdim' znanostima, no tek su dio stvari kojima se bavio ovaj čuveni znanstvenik. 

Neke od njegovih kasnijih ideja bile su krajnje čudne, a danas predstavljaju svetinju brojnim pseudoznanstvenim krugovima. Nažalost, tu su krivi i brojni medijski kanali, koji u više vremena slave znanstvenu fantastiku negoli konkretni rad i djelo genijalca iz Smiljana. 

Rani dani

Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. godine u mjestu Smiljan, u tadašnjoj Austro-Ugarskoj. Otac mu je bio pravoslavni svećenik, a majka izumiteljica. U jednom ranijem tekstu, istaknuto je kako se Tesla pri sjećanju na djetinjstvo izrazio kako je s ocem vježbao 'jačanje pamćenje i razuma' te razvijanje kritičnosti, no sklonost izumima duguje majci, koje je, kaže, bila toliko vješta da bi 'mogla splesti tri čvora na trepavici'.

U Smiljanu i Gospiću završio je osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju, a put ga je nakon toga odveo u Graz na politehničku školu. Na drugoj godini je spletom okolnosti izgubio pravo na stipendiju pa je jedno vrijeme bezuspješno i kockao kako bi platio školovanje. Ni u naknadnom studiju u Pragu nije imao sreće. Zapravo, cijelo njegovo školovanje bilo je lišeno fortune, koja ga je dočekala tek kada se preselio u SAD. No, bilo je tu bitnih stvari koje su se odvijale u međuvremenu...

Fasciniranost elektricitetom

U Budimpešti je 1881. godine našao posao električnog inženjera u telefonskoj tvrtki. Elektricitet je Tesli postajao sve više zanimljiv, dok je zaboravljao na svoju raniju opsjednutost fizikom i matematikom. Godinu nakon, Tesla je otkrio okretno magnetsko polje, koje danas čini osnovu praktički svemu što se služi izmjeničnom strujom pa i daljim njegovim izumima...

Nekoliko godina nakon Budimpešte, u Strasbourgu u Francuskoj, Tesla je izradio prototip indukcijskog motora (motor pogonjen elektromagnetskom indukcijom) i uspješno ga testirao. Cijeli koncept je navodno razvio u šetnji parkom s prijateljem. Usprkos potencijalno revolucionarnom otkriću, nitko u Europi se nije posebno zainteresirao za njega te je Tesla 1884. stigao u SAD - raditi za Thomasa Edisona u New Yorku. 

Rat između struja

Edison je favorizirao istosmjernu struju i upravo nju smatrao budućnosti čovječanstva, dok je Tesla isto vidio - za izmjeničnu struju. Rat ovog dvojca trajo je neko vrijeme dok se nije pokazalo kako je izmjenična struja mnogo učinkovitija - posebno za prijenos energije preko velikih udaljenosti. Usprkos tome, mnogi smatraju kako je Edison (nepravedno) uživao veću slavu kroz povijest nego li Tesla. Međutim, da se govoriti nepristrano i jednostavno tvrditi da su se našla dva genijalna i vrlo različita uma.

Nakon niza peripetija s Edisonom, Tesla je 1895. osmislio prvu hidroelektranu blizu slapova Niagare, o čem je sanjao dugo vremena. Ovo je bila golema pobjeda za izmjeničnu struju i jedan od najbitnijih aspekata rada i djela Nikole Tesle. Dalekovodi kojima prolazi nekoliko stotina tisuća volti Teslina su istinska ostavština. 

Briljantnost i ekscentričnost idu pod ruku

Mnogi genijalni umovi u povijesti bili su ekscentrični. Međutim, mnogi će reći da je Tesla bio ekscentrik nad ekscentricima -posebno u kasnijoj dobi. U jednom trenutku je prestao jesti krutu hranu te se hranio samo medom, toplim mlijekom i tekućim smjesama od povrća.

Tvrdio je i kako nikad nije spavao duže od dva sata u komadu. Prema jednom izvješću, jedne prilike je radio 84 sata u komadu. Naravno, Tesla je i dalje spavao tu i tamo, no način na koji je radio bilo je jako teško za pratiti običnim smrtnicima. 

S godinama, Tesla je postajao sve većim čudakom. Kolumnist BBC-ja, Tom de Castella se 2012. osvrnuo na neobičan život Nikole Tesle. Castella je pisao kako je Tesla vjerovao da celibat osnažuje mozak, smatrao je kako komunicira s vanzemaljcima, a navodno se zaljubio u u goluba.

Brojni izumi za čovječanstvo

Teslin transformator, poznat još i kao Teslina zavojnica ili rezonancijski transformator, ovaj genijalac je osmislio 1891. godine. On ju je koristio kako bi kreirao električne izboje, rendgenskih zrake i bežičnim putem prenosio električnu energiju. Danas se ovakve goleme zavojnice koriste u obrazovne svrhe i industriju zabave. 

Za izum radija, obično se spominje Guglielmo Marconi, koji je ostvario prvi transatlantski radijski prijenos 1901. godine. Međutim, upravo Tesla je 1896. godine patentirao osnovni radijski sustav i njegove potrebne elemente. Oko ovoga se dvojac sukobio godinama i na sudu...

Izumi koji su (srećom?) ostali teorija

Pored svega praktičnog i korisnog što je napravio Nikola Tesla, neke od stvari o kojima je sanjao nikad nisu ostvarene - možda nabolje. Zrake smrti i nevidljivi zid sile bili su od velikog vojnog zanimanja u to doba. Toliko, zapravo, da je FBI tek 2011. godine otkrio 250 stranica materijala u kojima su pratili sve što je radio Tesla. 

Naposljetku je ispalo kako je većina kasnijih Teslinih izuma poput zraka smrti ostala tek u sferi snova, špekulacija, filozofije i ponešto - samopromocije. Riječima električnog inženjera i vojnog tehnologa Johna G. Trumpa, Tesla nije ponudio niti jedan novi, ispravan i moguć princip za realizaciju ili način rada takvih stvari, prenosi Business Insider.