Znanstvenici njemačkog Instituta za biokemiju (IBC) na čelu s našim Ivanom Đikićem možda su otkrili slabu točku koronavirusa. Naime, kako piše u priopćenju objavljenom na stranicama Instituta, znanstvenici su u suradnji s drugim timovima identificirali proteazu (PLpro) virusa SARS-CoV-2 nalik papainu, esencijalnom viralnom enzimu, i potencijalnoj slaboj točki, Ahilovoj peti novog koronavirusa.

PLpro je potreban za procesiranje viralnih polipeptida i sastavljanja virusa u ljudskim stanicama. Uz to, virus SARS-CoV-2 koristi taj enzim kako bi prigušio imunološki antiviralni odgovor tijela, što mu pomaže da modulira imunosustav zaražene osobe u vlastitu korist. Na taj način virus se može lakše multiplicirati i širiti, navodi se u priopćenju.

Tim znanstvenika demonstrirao je da se farmaceutskim ciljanjem proteaze nekovalentnim inhibitorom GRL-0617 može blokirati širenje virusa te pojačati antiviralni imunitet u ljudskim epitelnim stanicama, a koje su primarno mjesto ulaska patogena u organizam. Rezultati studije sada su javno dostupni.

'Naši rezultati otvaraju uzbudljivu mogućnost terapeutske strategije koja se temelji na 'dvostrukom udarcu' ciljanjem proteaze: zaustavljanjem širenja virusa i jačanjem ljudskog imunološkog sustava u isto vrijeme', pojasnio je Ivan Đikić, direktor IBC-a i glavni autor ovog znanstvenog rada.

'Kako bismo došli do ovog dubokog uvida, kombinirali smo biokemijsko, strukturalno i funkcionalno znanje na našem institutu. Izuzetno sam zahvalan timu koji je postigao puno u vrlo kratkom razdoblju. Naša istraživačka suradnja s Institutom za medicinsku virologiju pod vodstvom Sandre Ciesek bila je kritična u pokazivanju toga kako inhibicija proteaze zaustavlja virus', rekao je Đikić.

Ovom istraživanju svojim su eksperimentalnim podacima, reagensima i savjetima pridonijeli i znanstvenici u Frankfurtu, Münchenu, Mainzu, Freiburgu i Leidenu.

'Želio bih naglasiti moć znanosti i veličinu onog što može se može napraviti u kolaboraciji. Kad sam vidio naše rezultate na jednom mjestu, bio sam izuzetno zahvalan što sam znanstvenik', komentirao je prvi autor ovog rada Donghyuk Shin.

Ovi rezultati omogućavaju puno znanstveno opravdanje za daljnja klinička istraživanja u kojima bi se PLpro novog koronavirusa ciljano napadao raznim farmaceutskim pripravcima. Tako jedna klinika u SAD-u trenutno provodi kliničko testiranje famotidina, kojim se cilja PLpro kod pacijenata zaraženih Covidom-19.

No ciljano djelovanje famotidina na virusni PLpro još uvijek nije potvrđeno.

'Moramo biti posebno oprezni prilikom kliničkog ispitivanja na pacijentima jer bi odgovor njihovih organizama na anti-PLpro terapiju mogao varirati ovisno o tome je li primijenjen u ranim ili kasnijim stadijima Covida-19', naglašavaju Đikić i Ciesek.