Znanstvenici s Odjela za biomedicinske znanosti Tehnološkog instituta u New Yorku izradili su epidemiološku studiju u kojoj su pronašli povezanost cijepljenja BCG-om i smanjene smrtnosti od Covida-19. Svjetska zdravstvena organizacija zasad se ograđuje i čeka znanstvenu valorizaciju istraživanja. O kakvoj je studiji riječ i stoji li ona na čvrstim znanstvenim nogama, pitamo Ivana Đikića, profesora biokemije i ravnatelja Instituta IBC2 na Goethe Sveučilištu u Frankfurtu.

'Riječ je o dobro provedenoj studiji teorijske prirode jer uspoređuje prijašnje nalaze o cijepljenju protiv tuberkuloze sa sadašnjim podacima o proširenosti Covida-19', kaže Đikić.

'Posebno su zanimljivi podaci o zemljama koje nisu provodile univerzalno cijepljenje BCG-om, poput Italije, Španjolske i SAD-a, a koje su imale dosta brzu proširenost i veliki mortalitet, za razliku od Japana ili Danske, koje su provodile univerzalno cijepljenje od pedesetih godina prošlog stoljeća te čiji stanovnici imaju pozitivnu korelaciju s manjim mortalitetom i morbiditetom', dodaje Đikić.

Cjepivo staro stotinu godina

BCG (Bacillus Calmette-Guérin), cjepivo protiv tuberkuloze, staro je stotinu godina i prve bebe cijepljene su protiv tuberkuloze još 1921. Notorna je činjenica da su tim cjepivom širom svijeta dosad spašeni milijuni života. Poznato je to i znanstvenicima Istraživačkog instituta za dječje bolesti Murdoch u Melbourneu, koji proučavaju utjecaj tog cjepiva na pacijente zaražene koronavirusom.

BCG nudi široku zaštitu od respiratornih infekcija pa je ekipa njujorških znanstvenika usporedila velik broj zemalja s politikom cijepljenja BCG-om s morbiditetom i smrtnošću od Covida-19. Ubrzo su otkrili da su zemlje bez univerzalne politike cijepljenja BCG-om, poput Italije, Nizozemske ili SAD-a, ozbiljnije pogođene u usporedbi sa zemljama s univerzalnom i dugotrajnom politikom cijepljenja BCG-om. Situacija je lošija i u zemljama poput Irana, koji je cijepljenje BCG-om počeo provoditi širom zemlje tek 1984. godine.

Znanstvenici su otkrili i da je u zemljama s većom procijepljenošću cjepivom BCG manji broj prijavljenih slučajeva Covida-19. Iz toga su izvukli zaključak da je vakcinacija BCG-om potencijalno novo sredstvo u borbi protiv pandemije.

Manje cijepljenja, veća smrtnost

Pokazalo se da za nekoliko cjepiva, uključujući BCG, nastaju pozitivni 'heterologni' ili nespecifični imuni učinci, što dovodi do poboljšanog odgovora na druge nemikobakterijske patogene. Naime BCG značajno povećava izlučivanje proupalnih citokina, posebno IL-1B, za koje se pokazalo da igraju vitalnu ulogu u antivirusnom imunitetu. Uz to, studija u Gvineji Bissau otkrila je da je u toj zemlji prepolovljena ukupna smrtnost djece cijepljene BCG-om, što se pripisuje učinku cjepiva na smanjenje respiratornih infekcija i sepse.

Istraživači su uspoređivali zemlje u kojima nikad nisu provedene univerzalne politike cijepljenja BCG-om (Italija, SAD, Libanon, Nizozemska i Belgija) sa zemljama u kojima je cijepljenje obavezno i rašireno u populaciji.

Zemlje su podijeljene u tri kategorije: s niskim, srednjim i visokim dohotkom. Kako bi utvrdili povezanost cjepiva BCG i zaraze Covidom-19, koristili su broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika u svakoj pojedinoj zemlji u kojoj se pojavila pandemija. Pokazalo se da je smrtnost u zemljama u kojima cijepljenje nije obavezno veća od prosjeka, bez obzira na njeno bogatstvo.

Također je uočeno da je smrtnost starije populacije od zaraze Covidom-19 veća u zemljama koje su cjepivo BCG uvele relativno nedavno, poput Irana 1984., u kojem je zabilježeno 19,7 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. S druge strane, u Japanu, u kojem je uvedeno 1947., na milijun ljudi zabilježeno je tek 0,28 smrtnih slučajeva. Brazil, u kojem je univerzalno cijepljenje uvedeno 1920., ima stopu smrtnosti 0,05773 na milijun stanovnika.

Što kaže statistika?

Kako je broj slučajeva tuberkuloze opadao, nekoliko visokorazvijenih europskih zemalja je između 1963. i 2010. odustalo od univerzalne politike cijepljenja protiv te bolesti. U Španjolskoj, koja je univerzalnu politiku cijepljenja provodila između 1965. i 1981., stopa smrtnosti iznosi 29,5 na milijun stanovnika. U Danskoj, koja je cijepila djecu između 1946., dakle punih 40 godina, smrtnost od Covida-19 deseterostruko je manja, 2,3 umrlih na milijun stanovnika.

Američki znanstvenici misle i da su pronašli odgovor na pitanje kako to da se Covid-19 proširio Kinom unatoč tome što se cijepljenje provodi u njoj od pedesetih godina prošlog stoljeća. Naime, kažu oni, tijekom Kulturne revolucije od 1966. do 1976. raspuštene su tamošnje agencije za suzbijanje i liječenje tuberkuloze. A to je, smatraju oni, moglo stvoriti bazen potencijalnih žrtava pandemije.

Kako god bilo, prikupljeni podaci sugeriraju da cjepivo BCG značajno smanjuje smrtnost povezanu s Covidom-19. Što ranije neka zemlja uvede vakcinaciju, to više opada broj umrlih na milijun stanovnika. Međutim, ograđuju se znanstvenici, još uvijek nema dokaza da bi cjepivo BCG u starosti povećalo obrambeni mehanizam u starijih ljudi, mada je to zamijećeno u eksperimentima sa zamorcima.

Široka zaštita protiv infekcija i sepse

Pokazalo se da cjepivo BCG pruža široku zaštitu protiv virusnih infekcija i sepse. Široka upotreba u populaciji mogla bi smanjiti broj nositelja virusa, a u kombinaciji s drugim mjerama moglo bi to djelovati na usporavanje ili zaustavljanje širenja Covida-19, smatraju njujorški znanstvenici te upozoravaju da je BCG kontraindiciran kod ljudi s oslabljenim imunitetom i trudnica pa treba biti oprezan prilikom primjene u slučaju Covida-19.

'Taj fenomen da cijepljenje protiv jedne bakterije ili virusa daje određenu protekciju i od drugog patogena opisan je kao heterologna ili nespecifična imunost. Taj fenomen nije specifičan za BCG i Covid-19, nego je primijećen i u drugim prilikama', objašnjava Đikić i navodi zanimljiv primjer nedavne najave objave podataka o cjepivu za polio i zaštićenosti protiv drugih virusnih zaraza.

Nije prva metoda, ali...

'U ovom konkretnom slučaju riječ je o ponovnom cijepljenju cjepivima protiv polija, što bi stvaralo akutnu imunost na heterologni virus Cov2. To je tek teorijski rad koji će uskoro u aplikaciju na FDA', najavljuje Đikić.

'Prednost je u tome da je cjepivo protiv polija potpuno neštetno i moglo bi pomoći, iako nije u potpunosti razjašnjen mehanizam te zaštite', kaže Đikić i zaključuje: 'U svakom slučaju, ako i ne bude cjepiva specifičnog za CoV2, onda se mogu razmotriti i ovakve nespecifične kombinacije drugih cijepljenja, iako svi tvrde da to zasigurno nije prva metoda.'