Izvješće WHO-a otkriva kako je stopa problematičnog korištenja društvenih mreža među adolescentima porasla sa sedam posto u 2018. na 11 posto u 2022. godini. Takvo ponašanje uključuje simptome nalik ovisnosti, poput nemogućnosti kontroliranja korištenja, osjećaja povlačenja kad nisu online, zanemarivanja drugih aktivnosti u korist društvenih mreža te negativnih posljedica u svakodnevnom životu.

Lee Fernandes, vodeći terapeut u Grupi centara za liječenje ovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva (UKAT), kaže za Indenpendent: 'Roditelji bi trebali biti zabrinuti zbog ovisnosti o društvenim mrežama jer iz prve ruke znamo da je to stvaran problem. Međutim, postoji razlika između djeteta koje koristi društvene mreže dulje nego što to roditelji žele i djeteta koje je zapravo ovisno.'

Ističe i da 'društvene mreže ne samo da pružaju trenutnu nagradu, već omogućuju korisnicima da 'žive' kroz tuđe online živote, često potkopavajući vrijednost vlastitog stvarnog svijeta'. Fernandes objašnjava i da korištenje društvenih medija oslobađa dopamin u mozak kao nagradu, a upravo taj neurološki odgovor potiče mlade ljude da ponovno koriste društvene mreže.

'Društveni mediji složeni su po tome što ne pružaju samo trenutno zadovoljstvo putem 'lajkova', već im se može pristupiti 24 sata na dan, 365 dana u godini, što pojačava želju korisnika da uvijek budu na tim platformama, kako ne bi nešto propustili', kaže.

Kako prepoznati ovisnost kod djece?

Roditelji bi trebali promatrati ponašanje svoje djece, posebno kad nisu na društvenim mrežama. Ključna pitanja uključuju:

• Mogu li obavljati osnovne svakodnevne aktivnosti, poput odlaska u školu, jedenja i održavanja higijene?
• Imaju li problema sa spavanjem ili fizičke simptome poput glavobolja ili razdražljivosti kad nisu online?
• Troše li novac na društvenim mrežama, često i bez vašeg znanja?
• Svađate li se u obitelji zbog vremena provedenog online?

Fernandes ističe: 'Ako dijete ne može prepoznati kako njihova upotreba društvenih mreža negativno utječe na njihov svakodnevni život, roditelji moraju preuzeti odgovornost.

Biti ovisan o društvenim medijima znači izgubiti moć izbora. Korisnik ne može ne otići na društvene mreže čak i kada zna da negativno utječu na njihov svakodnevni život. Osobito kod djece, ova samoidentifikacija može biti teža, pa je na roditeljima da prate ponašanje svog djeteta kako bi uočili znakove i simptome ovisnosti o društvenim mrežama.'

Što učiniti ako je vaše dijete ovisno o društvenim mrežama?

Fernandes među ostalim preporučuje savjetovanje s pedijatrom ili obiteljskim liječnikom. Liječnik može procijeniti situaciju i uputiti dijete na dodatnu podršku, poput odlaska psihologu i kognitivno-bihevioralne terapije.

Preporučuje i postavljanje obiteljskih pravila; dogovor o vremenu provedenom online. 'Postavite primjer vlastitim ponašanjem', ističe.

Will Gardner, direktor britanskog Centra za sigurnost na internetu, naglašava važnost pronalaska balansa između korištenja društvenih mreža i ključnih aktivnosti poput učenja, sna i hobija. 'Ako društvene mreže počnu ometati važne aspekte života, to je znak za uzbunu', kaže Gardner.

Osim praćenja znakova ovisnosti, Gardner predlaže da roditelji istraže dostupne opcije roditeljskog nadzora na platformama i razgovaraju s djecom o sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu.