Njihovo upozorenje stiže upravo u trenutku u kojem međunarodna zajednica pokušava procijeniti efekte klimatskih promjena na Himalaju te pripremiti mjere za zaštitu lokalnih zajednica od mogućih posljedica. Članovi misije koju financira SAD, a vodi Mountain Institute okupili su se u Katmanduu kako bi pokušali pronaći praktična rješenja za prijetnju što je predstavljaju jezera koja nastaju otapanjem ledenjaka.

Znanstvenici priznaju da još nemaju cjelovitu predodžbu o promjenama koje se zbivaju visoko u Himalaji. Zadatak s kojim su suočeni nije težak samo zbog veličine i nepristupačnosti područja koja bi trebalo istražiti već i zbog činjenice da se stručna zajednica još nije potpuno oporavila od PR katastrofe koju je doživjelo prošlogodišnje netočno izviješće UN-a prema kojem bi glečeri na Himalaji mogli nestati do 2035.

No lokalno stanovništvo i alpinisti tvrde da se klimatske promjene i otapanje leda mogu uočiti čak i na visinama iznad 8.000 metara na južnoj strani koja je pogodnija za uspon.

'Kada sam se prošle godine penjao na Mount Everest veći dio uspona odradio sam bez krampona jer su stijene uglavnom bile bez leda', rekao je John All, stručnjak za nepalske ledenjake sa Sveučilišta Western Kentucky i dodao: 'Prije bi to bilo samoubojstvo jer je bilo jako puno leda.'

All kaže da je teren danas potpuno drugačiji od onoga koji su opisivale ranije generacije penjača, što potvrđuju i povijesne fotografije Everesta.

Tshering Tenzing Sherpa, koji je u tom području u proteklih nekoliko godina nadgledao akcije čišćenja smeća, kaže da je bazni kamp na Everestu nedaleko od ledenjaka Khumbu također sasvim promijenio izgled. Ljetni monsunski mjeseci stvorili su u crnom ledu ispod kamenja nekoliko dubokih pukotina. 'Sve se mijenja na tim ledenjacima', rekao je on.