Koja ideja

Topljenje arktičkog leda žele zaustaviti raspršivanjem milijardi sitnih silikonskih kuglica koje odbijaju Sunčevu svjetlost

28.10.2019 u 11:45

Bionic
Reading

Arktik se topi neviđenom brzinom: led na Grenlandu nestaje šest puta brže nego prije četiri desetljeća. U kolovozu je ledena ploča izgubila 60 milijardi tona u samo pet dana. Ekipa zanesenjaka misli da zna kako će zaustviti ili barem usporiti ovaj proces

Tijekom posljednja četiri desetljeća ostali smo bez 75 posto volumena arktičkog leda. Trenutačni opseg morskog leda drugi je najniži od dana kada su ga znanstvenici započeli pratiti 1979. godine.

Uz podizanje razine mora, ovo topljenje značajno pridonosi klimatskim promjenama jer arktički led reflektira sunčevu svjetlost u prostor. Što je manje leda, to manje topline napušta planet, a to pak vodi dodatnom topljenju leda. To je začarani krug.

Neprofitna organizacija Ice911 vjeruje da ima rješenje: oni ključne dijelove Arktika žele posuti milijunima staklenih kuglica i tako stvorili zaštitni sloj koji reflektira sunčevu svjetlost i sprečava topljenje leda.

Zasipavanje arktičkog leda zrncima silike Izvor: Društvene mreže / Autor: Ice911

'Mi smo kreativna vrsta i trebamo usporiti klimatske promjene', kaže dr. Leslie Field, osnivačica Ice911. 'Ova tehnologija daje nam vremena za djelovanje.'

Sitna zrnca podsjećaju na pijesak, ili sol. Proizvedene su od silike, spoja silicija i kisika, materijala čestog u prirodi i neškodljivog za ljude i životinje. Reflektirajuće kuglice lijepe se za vodu i led, a pritom ne upijaju tvari na bazi ulja. Njihova upotreba, pokazale su simulacije, spustile bi temperaturu na Arktiku za 1,5 Celzijevih stupnjeva.

Tehnologija je zasad u fazi terenskih ispitivanja. Počeli su s kantama na balkonu, potom su testove proširili na jezero u planinama Sierra Nevade i u ribnjaku u Minnesoti. U posljednje dvije godine eksperimentira se s granulama na Arktiku. Rezultati sugeriraju da silikonske kuglice doista povećavaju reflektivnost i debljinu leda.

  • +2
Ice911: prijekt spašavanja arktičkog leda košta pet milijardi dolara Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Ice911

Field nema namjeru svih 1,6 milijuna četvornih kilometara arktičkog leda prekriti perlama. Njezin tim koristi klimatske modele kako bi locirao strateške dijelove Arktika, na kojima bi kuglice mogle imati maksimalan utjecaj. Jedno od tih područja je Fram, morski tjesnac između Grenlanda i Svalbarda. Ta se regija zagrijava gotovo četiri puta brže od globalnog prosjeka, piše Business Insider.

Prekrivanje Arktika silikonskim kuglicama moglo bi se dovršiti za tri godine. Problem je cijena projekta: pet milijardi dolara!

'To je veliki trošak', slaže se Field. 'No još su veći troškovi nečinjenja.'

Promjene godišnjeg minimuma leda na Arktiku od 1979. do 2016. Izvor: Društvene mreže / Autor: NASA Climate Change

otapanje Arktika

Iz godine u godinu sve je manje leda

Svakog rujna arktički led dostiže svoj godišnji minimum. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća taj se minimum smanjuje za 13 posto po desetljeću, a pad se ubrzava. Godine 1979. arktički led prostirao se na sedam milijuna četvornih kilometara. Prošli mjesec taj je opseg smanjen 4,3 milijuna. Ovo je bila druga najgora sezona otapanja otkako se mjeri: najgora je bila 2012. godina, kada se led smanjio na samo 2,6 milijuna četvornih kilometara.