Ima tome točno 30 godina kako su kineske vlasti poslale tenkove na studente koji su na pekinškom Trgu nebeskog mira ugušile prosvjede kojima se tražila demokratizacija zemlje. Nikad se nije saznao točan broj pobijenih tog 4. lipnja 1989. Organizacije za zaštitu ljudskih prava procjenjuju da je toga dana na Tiananmenu ugašeno između nekoliko stotina i nekoliko tisuća ljudskih života.

Istina se teško probija i internetom. Kako bi zataškali istinu, tamošnji su cenzori izgradili širok i kompliciran računalni sustav potpomognut računalnim programima koji sami uče i prepoznaju glasove i lica. Veliki brat tamo nadzire sve što se događa u zemlji, a komunikacije s ostatkom svijeta strogo su kontrolirane i često zabranjene.

End-to-end šifriranje, virtualne privatne mreže, kriptografska autentifikacija... Kinezi u tajnosti uče kao zaobići Veliki vatrozid, digitalnu blokadu koja 800 milijuna kineskih korisnika odvaja od globalnog interneta.

Deseci tisuća živih cenzora i umjetna inteligencija

Kina troši oko 180 milijardi dolara godišnje na nadzor, sigurnost, policiju, alate za cenzuru i druge oblike sigurnosti, piše Bloomberg Businessweek. Novac nije bačen uzalud. Aktivisti na društvenim mrežama više se gotovo uopće ne čuju. Više stotina davatelja VPN usluga koji se korisnicima interneta pomagali da zaobiđu kontrolu interneta, više nisu dostupni. Tehnološki divovi u zemlji zapošljavaju desetke tisuća cenzora i koriste umjetnu inteligenciju koja prati koristi li se netko riječima i fotografijama koje su se našle na crnoj listi.

Unatoč cenzuri, digitalni disidenti nastavljaju svoju borbu, pokušavajući zaobići Veliki vatrozid otvorenim kodnim platformama kao što je GitHub, i servisima za slanje privatnih poruka poput Signala i Telegrama. Koriste operativne platforme koje iznova objavljuju blokirane postove društvenih mreža, tražilice koje omogućuju kineskim korisnicima pristup zabranjenim internetskim stranicama i usluge slanja poruka temeljene na blockchainu, što onemogućuje brisanje kontroverznih postova.

Neki aktivisti podučavaju progonjene skupine, poput muslimanskih Ujgura, kako da koriste kriptirani softver za razmjenu poruka i komunikaciju s grupama za ljudska prava.

Globalni projekt praćenja cenzure

'Bilo koji alat koji će zadati glavobolje cenzorima, pa makar radio samo na trenutak, daje im do znanja da se još uvijek borimo', kaže Arturo Filastò, osnivač organizacije Open Observatory of Network Interference. Riječ je o globalnom projektu praćenja cenzure interneta iza kojeg stoji Tor Project i popularni šifrirani web preglednik Tor.

Jedan od najdugovječnijih boraca protiv cenzure je GreatFire.org, internetska stranica koju su 2011. pokrenuli anonimni aktivisti. Njihov je zadatak praćenje i izbjegavanje kineske kibernetičke policije i skretanje pozornosti na blokirane web lokacije. Između ostalih alata, grupa je stvorila internetski pretraživač koji je preuzelo više od 1,1 milijun ljudi, uglavnom Kineza.

Tu je i FreeWeChat koji prati cenzurirane postove na sveprisutnoj WeChat aplikaciji za razmjenu poruka. Kako bi zaobišli Veliki vatrozid, grupa hostira svoje lokacije putem aplikacija za Android na Amazon Web Services. AWS šifrira sve svoje stranice tako da kineski cenzori ne mogu birati što će blokirati, a da pritom ne blokiraju sve što se nalazi na AWS poslužiteljima, uključujući i online podatke banaka.

'Oni me mogu zaustaviti to što radimo'

'Zamislite da prekinete pristup online zabavi, igrama, bankarstvu, financijama, e-trgovini', kaže suosnivač GreatFirea koji se krije iza pseudonima Charlie Smith. On je Kinez i živi u vječnom strahu da će ga otkriti i strpati u zatvor. 'Oni jednostavno ne mogu zaustaviti ovo što radimo, jer bi posljedice bile strašne.'

Charlie je uvjeren kako je tamošnja infrastruktura cenzure 'fundamentalno manjkava' te da će to postati sve očitije kako će sve više kineskih korisnika interneta pronalaziti put do GreatFire.org adrese.

Svako malo u internetskoj barikadi Kine nastane nova pukotina. Iako su prije dvije godine u zatvoru završili brojni korisnici i davatelji VPN usluga, a Apple je uklonio stotine VPN aplikacija iz svog internetskog dućana, broj Kineza koji se služe 'virtualnim privatnim mrežama' i dalje raste.

Sve više Kineza koristi VPN usluge

VPN je u prvom tromjesečju ove godine koristilo 35 posto kineskih korisnika, čak 31 posto više nego prije dvije godine, tvrdi tvrtka za istraživanje tržišta GlobalWebIndex. Za usporedbu, VPN rabi 60 posto internet korisnika u Indoneziji i njih 22% u SAD-u. Više od polovice kineskih korisnika VPN-a to čini za rutinske aktivnosti kao što su pristup boljoj glazbi i TV emisijama; 41% njih koristi VPN za pristup društvenim mrežama ili blokiranim stranicama s vijestima.

'Održavanje VPN-a je poput gradnje pješčanih kula na plaži. Svako malo sruši ih more', rekao je Bloomberg Businessweeku Harold Li, potpredsjednik ExpressVPN-a, davatelja usluga na britanskim Djevičanskim otocima. Njegova je strategija 'izgraditi što više ttih pješčanih kula na što više skrivenih mjesta'. Zašto? Kako bi se 'zaštitile ključne slobode na internetu - izražavanja, udruživanja, pristupa i privatnosti'.