Premda ponekad tako ne izgleda, Zemlja je samo jedan od septilijun planeta koji lutaju našim svemirom. Naravno, većina je prekrivena radioaktivnim tvarima, sastoje se od čistog plina ili su prekriveni oceanima magme, no oko 300 milijuna njih kruže na udaljenosti koja je 'podnošljiva' te može ugostiti planete poput Zemlje - što znači da na njima možda postoji život sličan onome kod nas.

Ako imamo sreće, jedna od tih 'potencijalnih' nalazi se na udaljenosti od četiri svjetlosne godine u našem obližnjem sustavu Alpha Centauri. Znanstvenici su u najnovijem radu objavljenom u Astrophysical Journalu opisali kako bi taj planet mogao izgledati - ako uopće postoji. Znanstveni tim planet zove α-Cen Zemlja.

Prema sakupljenim podacima o Alfa Centauriju, znanstvenici su konstruirali nekoliko numeričkih modela kako bi stvorili hipotetski planet veličine Zemlje smješten u naseljivu zonu sustava, piše Cnet. Područje je zapravo idealno mjesto koje nudi uvjete za život - takozvana 'Zona Zlatokose' - niti prehladno, niti pretoplo.

Njihovi modeli za α-Cen Zemlju čine je vrlo sličnom našem planetu. Imala bi koru, srednji sloj, velik udio silikata i unutrašnjost s istom zapremninom vode kao Zemlja. 'Druga' Zemlja bi, doduše imala veliku količinu grafita i dijamanata skrivenih u plaštu koji čini ostalo 'obično' kamenje.

Ono što je najzanimljivije to je da α-Cen Zemlja ima atmosferu sličnu Zemljinoj tijekom arhaika, odnosno prije četiri do 2,5 milijarde godina. α-Cen Zemlja bi se, s druge strane, razlikovala od Zemlje zato što bi joj jezgra bila malo veća od naše, a površina ne poštuje teoriju tektonskih ploča koja implicira da se Zemljina površina sastoji od pokretnih komadića slagalice koji diktiraju izgled kontinenata.

Uz sve navedeno, nova studija pruža puno informacija o potencijalnoj 'Zemlji broj 2'. Ona služi kao prvi korak, u fizičkom i metaforičkom smislu, za buduće istraživanje egzoplaneta.

Ovi modeli krče put prema razumijevanju povezanosti zvijezda i planeta i ključa potencijalne naseljivosti te također služe kao podsjetnik da postoje mnogi svjetovi koje možemo istražiti. U posljednje vrijeme sve se češće govoti o 'svemirskim jedrima' koja će nas povesti do drugih sustava brzinom koja iznosi oko 20 posto brzine svjetlosti, što znači da bismo do Alpha Centaurija mogli doći za 20 godina.