Novi model plaćanja školarina na Zagrebačkom sveučilištu, uveden ovotjednom odlukom Senata, neugodno je iznenadio studente nekih fakulteta na kojima su participacije značajno poskupjele, a uvjeti se drastično promijenili, tako da će za upis u novi semestar u zadnji čas morati izdvojiti mnogostruko više nego što su planirali
'Umjesto da platim 600 kuna, koliko sam prema dosadašnjem modelu trebao, sada u tjedan dana moram skupiti čak 8.400 kuna', kaže ogorčeno jedan student građevine koji je, iz razumljivih razloga, htio ostati anoniman.
Prema starom modelu građevinci su prilikom upisa u novi semestar plaćali samo cijenu ECTS bodova za one ispite koje nisu položili u istom semestru prethodne godine. Ako im je primjerice iz zimskog semestra ostao jedan ispit, platili bi njegovu cijenu, ovisno o broju ECTS bodova, ali tek pri upisu u novi zimski semestar.
'Do jučer moja je računica bila jednostavna. Iz zimskog semestra 2011/2012. ostao mi je jedan predmet koji nisam položio, a koji nosi pet ECTS bodova. U drugom, ljetnom semestru ostalo mi je pet predmeta koje nisam položio. No budući da su upisi bili semestralni, plaćao sam samo bodove za ispite iz istog prošlogodišnjeg semestra koje nisam položio. Drugim riječima, do sada sam imao mogućnost predmete iz određenog semestra položiti do ponovnog upisa istog predmeta, odnosno istog semestra, sljedeće akademske godine, što znači godinu dana. Dakle, ja sam za upis ovog zimskog semestra trebao platiti samo za upis jednog ispita koji mi je ostao iz prethodnog zimskog semestra. Budući da je on nosio pet ECTS bodova to je trebalo biti 5 x 120 = 600 kuna. Ostalih pet predmeta iz ljetnog semestra po starom sam modelu mogao položiti do početka novog ljetnog semestra u veljači i na taj način za njih ne bih platio ništa. No prema novom modelu, prema kojem svi studenti koji nisu postigli minimalnih 30 ECTS bodova, od maksimalnih 60, plaćaju punu školarinu, sada u nekoliko dana moram pronaći 8.400 kuna', objasnio je mladi građevinac naglasivši da nije loš student, već je jednostavno morao raditi kako bi si financirao studiranje.
Nisam loš student, morao sam raditi!
'Nisam loš student. Nažalost, prikupio sam samo 27 ECTS bodova, jer sam se prošle godine zaposlio kako bih pokrio rastuće troškove života i dovršio fakultet. Tada su vrijedili ovi uvjeti i bio sam spreman platiti predmete koje ponovo upisujem bez ikakvih ustupaka. Rekao sam si - studirat ću godinu dana dulje, ali ću rasteretiti prezadužene roditelje koji me već petu godinu financiraju tako što ću sam zaraditi za smještaj, hranu i školarinu. Slažem se da bi studenti koji ne uče trebali plaćati punu cijenu školarine. Pravila moraju postojati i sustav mora poticati izvrsnost, a kažnjavati pasivnost. No je li ovo način – da nam nekoliko dana prije upisa potpuno promijene pravila? Što je tek s mojim kolegama koji ne rade, a nalaze se u istoj poziciji? Što je s kolegama koji su imali ozbiljnih zdravstvenih problema i imaju valjano opravdanje zašto nisu stekli 30 ECTS bodova u godinu dana? Gdje će student koji ne radi naći ovakav novac u tjedan dana? Nemojte zaboraviti, ovo je problem svakog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu, ne samo mojeg', upozorio je.
Mogli su imati više socijalne osjetljivosti!
Građevinci su posebno ogorčeni, jer vodstvo njihova fakulteta nije iskoristilo mogućnost koju im je ostavio Senat da odgode izvršenje odluke za godinu dana i omoguće studentima da se pripreme za funkcioniranje prema novom modelu. Neki fakulteti, poput zagrebačkog PMF-a, to su učinili.
'Građevinski fakultet u Zagrebu pokazao je krajnju socijalnu neosjetljivost prema svojim studentima i nije iskoristio niti jednu od mogućih mjera da se solidarizira sa studentima. Prije svega nije morao uvesti tako visoke cijene ECTS bodova. Osim toga iz točke I. stavka 7. Odluke Senata jasno je da je mogao odgoditi primjenu novog modela kao što je to učinio PMF. U slučaju da ni to nije učinio, mogao je studentima omogućiti da plate samo predmete koje ponovno upisuju u ovom semestru ili, u najgorem slučaju, da plaćaju sve predmete koje nisu položili prošle godine. Konačno iz točke I. stavka 9. jasno je da je mogao studentima s boljim ocjenama omogućiti da plate manji iznos uzimajući u obzir njihov prosjek. No očigledno je lakše zakidati studente nego sebe. Kako ih nije sram? Kako prodekan za nastavu može studentima reći: 'Izaći ćemo vam u susret tako da ćete moći platiti u dvije rate', dok pri ruci ima toliko drugih opcija da se solidarizira sa studentima? Kako tajnik fakulteta može studentima bezdušno govoriti: 'Ne možemo ništa, ruke su nam vezane'? Razumije li dekanica fakulteta što to znači uzeti studentu 8.400 kuna u trenutku kada su plaće naših roditelja sve manje i manje, a troškovi života i studiranja sve veći i veći', pita mladi građevinac.
Ogorčeni novom odlukom Senata, koja je donesena u zadnji čas, više od mjesec dana nakon odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja o pokrivanju školarina studenata koji imaju više od 55 ECTS bodova, ali i ponašanjem svojeg vodstva koje nije iskoristilo nijednu od spomenutih mogućnosti, zagrebački su građevinci za danas najavili prosvjed pred zgradom fakulteta u 12 sati.
