Umjetna inteligencija dobiva na važnosti u svim gospodarskim granama. Tehnološki giganti Google i Microsoft ovog mjeseca najavili su da će nam uskoro u pretraživanju sadržaja na internetu pomagati umjetna inteligencija (AI), započevši tako borbu za prevlast u području AI-ja, koji bi mogao biti ključan za budućnosti ovih tvrtki.

No debi Googleova novog chatbota Barda ipak mora čekati bolje dane jer se pojavila greška zbog koje su naposljetku dionice krovne tvrtke Alphabet pale za ukupno 163 milijarde dolara. Iz toga je vidljivo koliki gospodarski potencijal ulagači vide u AI-ju u tehnološkom sektoru. No umjetna inteligencija ima sve veću važnost i u drugim djelatnostima te se nazire ogroman val korjenitih promjena. Evo o kakvim promjenama je riječ, od maloprodaje do transporta.

Poljoprivreda

Mnogi poljoprivrednici vjeruju da je njihov sektor vrlo plodno tlo za umjetnu inteligenciju. AI bi mogao pomoći u praćenju meteoroloških obrazaca, učinkovitijoj borbi protiv štetočina i bolesti, utvrđivanju potrebe za dodatnim navodnjavanjem ili čak tome gdje koji usjev treba rasti. Mnogi uzgajivači hrane koriste AI za prikupljanje i analizu podataka da bi poboljšali produktivnost i profitabilnost. Umjetna inteligencija poljoprivrednicima u stvarnom vremenu već može dati informacije o zdravlju usjeva te o tome kako povećati prinose.

S druge strane dronovi i senzori mogu promatrati usjeve i stanje tla na stotinama hektara zemlje. A tu su i automatizirane prskalice za voćnjake, digitalno mapiranje tla, ali i agriboti – roboti koji bi trebali riješiti problem radne snage i pomoći da se usjevi oberu na vrijeme. Trenutačno se razvijaju roboti koji bi trebali moći zamijeniti i berače mekšeg i sitnog voća, poput malina, te se pretpostavlja da će za desetak godina biti u širokoj primjeni. Automatizacija je već promijenila (ili zamijenila) neke od najtežih poslova u poljoprivredi, kao što su sijanje, prskanje i zalijevanje, piše Guardian.

Mediji

I velike medijske tvrtke sjele su u ovaj vlak. Iz novinske agencije Associated Press kažu da bi uz pomoć umjetne inteligencije mogli brže pronaći i objaviti vijesti. Medijske organizacije koriste usluge analitičara podataka za stvaranje ciljanog sadržaja koji onda generira porast broja pretplatnika i prihoda od oglašavanja. U Reutersu pak misle da će umjetna inteligencija omogućiti da 'pravi sadržaj stigne do prave osobe'.

Energetika

Umjetna inteligencija mogla bi se koristiti u gotovo svakom dijelu ovog industrijskog sektora, od predviđanja i utvrđivanja kvarova na elektranama do korištenja vremenske prognoze za planiranje projekata vjetroelektrana. Očekuje se da će, posebice u okolnostima energetske krize, mnogi mali dobavljači povećati upotrebu umjetne inteligencije, barem u prvoj fazi dogovaranja posla. Chatbotovi se već koriste da bi postavljali osnovna pitanja prije nego što korisnici razgovaraju sa savjetnikom.

Dobavljači predviđaju da će AI igrati vrlo važnu ulogu u budućim 'pametnim mrežama', omogućujući bolje usklađivanje ponude i potražnje, a tu je i nova generacija pametnih brojila i električnih vozila, uz solarne ploče i toplinske pumpe koje će povećati učinkovitost. U ovom sektoru najugroženija su radna mjesta inženjera, čitača brojila i analitičara opskrbe. Pored toga, AI je vrlo dobar alat za praćenje emisije ugljika te će tako pomoći povećanju održivosti tvrtki.

Proizvodnja

Ured za nacionalnu statistiku Ujedinjenog Kraljevstva 2019. je upozorio da su ugrožena radna mjesta dvije trećine radnika na strojevima za obradu metala. Automatizacija će u ovom sektoru odigrati veliku ulogu, što podrazumijeva učinkovitiji i lakši rad, ali i mnoge otkaze. Algoritmi već obrađuju gomile podataka u tvornicama te upozoravaju kad je vrijeme za održavanje stroja da ne bi došlo do većeg kvara. Tako se smanjuje i potreba za tehničarima. No pogođeni su radnici i na drugim razinama u sektoru proizvodnje. AI se već koristi za brže dizajniranje proizvoda, njihovo virtualno testiranje i za mnogo bržu proizvodnju. U kombinaciji s 3D printom to bi moglo jako puno smanjiti troškove, a smanjila bi se potreba i za inženjerima zrakoplovne, automobilske i potrošačke elektronike.

Upravljanje državom

Umjetna inteligencija može obraditi golemu količinu podataka te onda sugerirati i bolja i učinkovitija rješenja vlastima. Mogla bi poboljšati usluge prikupljanja otpada, pozivnih centara, ali i analizom podataka odrediti prioritete prilikom potrošnje. Umjetna inteligencija i automatizacija mogle bi i u ovom sektoru zamijeniti velik broj zaposlenih. Čak postoje računalni modeli koji bi preko osobnih podataka mogli predvidjeti zlostavljanje djece, pa shodno tome i spriječiti ga, a neki gradovi pak već koriste pametne satelite koji pomažu u popravljanju rupa na cesti. No oslanjanje na umjetnu inteligenciju u državnom sektoru jako je sklizak teren jer bi određeni javni problemi mogli biti u potpunosti zanemareni, a problematično je i uplitanje vlasti u privatni život građana te korištenje osobnih podataka.

Transport

Pretpostavlja se da će u sljedećih 20 godina do najvećeg gubitka radnih mjesta doći u sektoru transporta. U najavi su robotaksiji, autonomni autobusi i slično, no ipak, robot u ovom sektoru neće nikad moći u potpunosti zamijeniti čovjeka. U Londonu se primjerice umjetna inteligencija koristi da bi poboljšala protok vozila u prometu, a željeznički operateri koriste simulatore za provjeru trasa, perona i voznog reda. Umjetna inteligencija mogla bi naučiti autonomne vlakove kako prepoznati zeleno svjetlo ili pak kako detektirati objekte, ljude ili životinje na pruzi.

Financije

I financijskom sektoru zbog automatizacije prijete mnogi otkazi. Banke će trebati manje osoblja jer umjetna inteligencija može provjeriti klijente, ali i otkriti potencijalne rizike od prijevare i pranja novca. AI može detektirati i nedostatke u sustavima tvrtke, no ti će sustavi i dalje zahtijevati ljudski nadzor, ne samo u fazi izgradnje i programiranja, već i za provođenje dodatnih provjera i rješavanje složenijih problema. Uz sve veću potražnju za tehničkim osobljem za izradu i praćenje umjetne inteligencije, tvrtke će tražiti visokokvalificirane ljude koji će moći obavljati forenzičke poslove i u slučaju da posumnjaju na prijevaru ili grešku pružiti podršku klijentima. To znači manje zaposlenika, ali više onih specijaliziranih i visokokvalificiranih.

Maloprodaja

Gotovo trećina poslova u maloprodaji mogla bi nestati do 2030. Tu su automatizirane blagajne, robotizacija skladišta, ali i alati za planiranje. Mnogi su već navikli na samoposlužne blagajne u trgovinama, što je posebice potaknula pandemija. Broj blagajnika bi se do 2030. mogao prepoloviti u odnosu na 2017., procjene su McKinseyja. Sljedeći korak je trgovina bez naplate, odnosno s kasnijom naplatom, što uvodi Amazon Fresh, čiji senzori i kamere na policama automatski registriraju proizvode na mobitelu kupca te oni mogu samo išetati iz dućana i kasnije ih platiti. Pored toga, umjetna inteligencija pomoću fiksnih kamera može uočiti prazne dijelove polica, što neke trgovine, poput Marks&Spencera, već isprobavaju. A tu su i elektroničke oznake na policama koje se mogu automatski mijenjati.

Pomoć nakon potresa

Umjetna inteligencija u velikoj je mjeri pomogla nakon razornih potresa u Turskoj i Siriji. Analizirala je podatke o nestalima i generirala popis onih koji su još uvijek pod ruševinama, kao i popis preživjelih kojima je potrebna humanitarna ili medicinska pomoć.