Sandy je hibrid zimskih oluja sa zapada, arktičkog sustava sa sjevera i tropskih uragana s istoka. Po ukupnoj kinetičkoj energiji i teritoriju koji je pokrio najveća je oluja koja je u poznatoj povijesti zahvatila sjeveroistočne obale SAD-a. Njegovi vjetrovi, koji dostižu postojane brzine od oko 150 km na sat, prostiru se na oko 780 km od središta. Prema Odjelu za istraživanje uragana američke agencije National Oceanic and Atmospheric Administration (HRD), najveća opasnost koju stvara Sandy su poplave. HRD razorni potencijal uragana rangira na ljestvici od 0 do 6. Sandyini vjetrovi trenutno su na 2,4, međutim plima i valovi su na 5,7, što je nešto gore od uragana Isabel iz 2003. koji je dobio ocjenu 5,6. Američki National Hurricane Center (NHC) upozorava da bi razine vode u New Yorku i Long Islandu mogle narasti za oko 3,3 metra.

Spore, dugotrajne oluje

Znanstvenici očekuju da bi Sandy SAD-om mogao harati još danima zbog vremenskih sustava koji blokiraju, odnosno usporavaju njegovo kretanje. Kerry Emanuel s Massachusetts Institute of Technology (MIT) smatra da bi klimatske promjene u budućnosti mogle stvarati sve više takvih situacija. 'Očekujemo da će se uragani u budućnosti kretati sporije nego danas', rekao je.

Oluje karakteristične za ovaj dio svijeta obično se relativno brzo kreću prema unutrašnjosti, gdje gube snagu i vodu. No spori uragani poput Sandy razaraju priobalna područja izlijevajući obilne oborine na malom području i uzrokujući velike poplave. 'To pomiče kiše prema obalama i istovremeno povećava njihove količine', kaže Emanuel.

Mada spori uragani još uvijek nisu dobro istraženi, budući da, kako kaže Emanuel, 'znanstvenici još nisu odradili svoju domaću zadaću', nova istraživanja pokazuju da su plimni valovi izazvani atlantskim olujnim sustavima u porastu, djelomično i zbog zagrijavanja oceana.

Kako nastaju hibridi poput Sandy?

U nedavnom razgovoru za Slate.com Emanuel je objasnio da uragani i zimske oluje svoju energiju crpe iz potpuno različitih izvora. 'Uragane pokreće isparavanje morske vode, a zimske oluje horizontalne razlike u temperaturama atmosfere', rekao je. 'Hibridne oluje sposobne su crpiti energiju iz oba izvora. Zbog toga mogu biti tako moćne.'

Američki stručnjak kaže da je ključni klimatski faktor koji utječe na brojnost i snagu uragana zagrijavanje mora. 'Priobalne vode ove su godine toplije nego što je to uobičajeno. To znači da je u atmosferi više vodene pare. Sandy će sigurno proizvesti više kiše nego što bi stvorio da pored obala nemamo ove tople vode', rekao je Emanuel i upozorio da su oborine veći problem nego što se uobičajeno misli. 'Drugo najveće razaranje na cijeloj zapadnoj hemisferi izazvao je uragan Mitch 1998. upravo zahvaljujući poplavama. Ova razaranja nisu izazvali vjetrovi, pa čak ni plima, već bujice koje su odnijele 11.000 života u Centralnoj Americi (još 11.000 se smatra nestalima). Ne podcjenjujte ulogu kiša u cijeloj priči', rekao je.

Prema Emanuelu za sada je još uvijek teško jasno odgovoriti na pitanje hoće li se broj i snaga hibridnih uragana s klimatskim promjenama povećavati. 'Neki modeli predviđaju njihovo jačanje, dok drugi ukazuju na suprotnu mogućnost', objasnio je.

Zimske oluje jačaju kada jačaju razlike u temperaturi atmosfere. Na razini tla Arktik se zagrijava brže od tropskih područja pa će te razlike slabjeti. Međutim, više u atmosferi tropi se zagrijavaju brže pa bi razlike trebale jačati.

No kakve god bile klimatske prognoze, znanstvenici se slažu da je sve veći broj ljudi ugrožen uraganima.

Jeffrey Donnelly iz Woods Hole Oceanographic Institution u Massachusettsu kaže da se golem broj ljudi i resursa nalazi na putu razornih oluja. 'Izgradili smo gradove na plažama. Razine mora rastu, a to podrazumijeva veće olujne plimne valove', rekao je Donnelly.

'Čini nam se da će događaja sličnih ovome biti puno više, neovisno o klimi', rekao je Emanuel i zaključio: 'Čak i kada bi klima ostala konstantna, možemo očekivati da ćemo vidjeti mnogo više šteta.'

Što o najvećim uraganima govore usporedne studije?

Stručnjaci su na temelju prikupljenih podataka već napravili usporedbu triju golemih američkih oluja – Sandy, Katrine iz 2005. koja se smatra najrazornijim uraganom u američkoj povijesti i Irene koja je 2011. izazvala najveće poplave na istoku New Yorka i Vermonta. Evo što govore brojke:

Snaga

Katrina: Kategorija 3 (Louisiana)
Irene: Kategorija 1 (North Carolina)
Sandy: Kategorija 1 (New Jersey)

Najveća brzina vjetrova

Katrina: 200 km/h
Irene: 137 km/h
Sandy: 150 km/h

Promjer područja na udaru snažnih vjetrova

Katrina: 644 km
Irene: 837 km
Sandy: 1512 km

Atmosferski tlak

Katrina: 920 milibara (manji je snažniji)
Irene: 951 milibara
Sandy: 943 milibara

Podizanje razine mora

Katrina: 4,3 m
Irene: 2,4 m
Sandy: 3,4 m (očekuje se i više)

Maksimum kiša

Katrina: 38 cm
Irene: 25 do 38 cm
Sandy: 30,5 cm (prognoza)

Maksimum snijega

Katrina: 0 cm
Irene: 0 cm
Sandy: 61 cm (prognoza)

Broj poginulih

Katrina: 1,833
Irene: 56
Sandy: 78 (očekuje se više)

Štete

Katrina: $81 milijardi
Irene: $19 milijardi
Sandy: tek treba procijeniti